segunda-feira, 3 de julho de 2017

SEPFOPE Prepara Joven Hodi Hetan Servisu

BAUCAU - SEPFOPE prepara joven sira liu husi formasaun. Atu nunee joven sira bele hetan servisu iha railaran no railiur, hateten Director SEPFOPE Baucau Romaldo A. de Sousa.

Sentru Formasaun iha Baucau atende joven sira, fati neebe maka tuir formasaun maka hanesan Dit Baucau, Tibar, no Dom bosco, halao servisu hanesan Karpinteriu, Kanalizasaun, Eletrisidade, Soldador, nomos sentru neebe iha Madre Canossa area Ospitalidade, Administrasaun, Agrikultura, Ita nian visaun foin sae liga ba administrasaun geral nomos ingles nian nemos buka servisu ba rai laran nian, iha mos sentru formasaun CDC liga ba agrikultura nian, iha Triloka, liu husi formsaun hirak nee oinsa prepara joven sira ba servisu iha rai laran nomos rai liur mak hanesan Australia no korea’ haktuir Romaldo A. de sousa nudar Director Sepope ba STL kinta feira 28/06/2017 iha salaun sepope.

Formasaun hirak nee hetan apoio husi governu  liu husi apoio fundus ba sentru sira nee hodi nunee bele simu joven sira atu tuir formasaun hirak nee, wainhira formasaun fulan tolu nee liu ona ba tuir tan lian korea iha dili, no pasa  ona ba tuir kesehatan ou saude nian para  hein prosesu kontratu mai para ba iha korea, nomos wainhira joven sira servisu iha rai laran, gradua tiha iha sentru sira nee, sira mos bele kria fali grupo, hatama fali proposta mai sepope, iha mos programa ida naran auto-impregu, kria grupo ba ann rasik, hatama tiha proposta mai depois manda ba iha sepope nasional, halo asesmentu bele apoio ekipamentu tuir proposta neebe maka sira husu.


Director Sepope hateten agora dadaun halo hela pilotu ida ba joven sira konaba Tijolu neebe halo iha Pop nian kotuk, uja rai mean no rai mutin, karik ba komunidade neebe mak hola bele kontakto depois bele transfer ba sira, iha mos programa rural maka hanesan dolar 3 konaba strada sira nian.

Nian hateten kada tinan numeru ba juventude sira nee sae, mill ba leten problema neebe joven sira hasoru maka gradua ba sentru nee numeru sae soke atu hetan fali impregu nemak ba lapangan ou industry sira atu presija nemak nomor tun, tanba nee mak ita persija laos governu deit, maibe NGO sosiedade sivil, persija servisu hamutuk karik iha vagas ruma, sira fo sai iha sepope, depois tun ba vijita sira nian fatin depois hetan imformasaun ruma.

Iha fatin hanesan Domingas De F. Freitas nuudar ponto vocal indmo Sepope hateten  Sepope Baucau halao nian knaar no servisu  halao atendementu ba servisu rai liur no rai laran depois halao servisu hanesan atende ba estudante neebe mak mai kursus, lian korea nian, Knaar sepope municipio baucau maka tama konta ba akredita neebe maka iha area refere hanesan sentru neebe maka agora dadaun iha municipio baucau iha sentru 4 hanesan DIT konaba konstrusaun geral, vijaun foin sae maka, nomos konaba area ospitalidade ninia depois horikultura nian, horikultura laos atende deit ba ita nian juventude sira municipio baucau maibe atende kada municipio neebe maka  rejisto mai tuir formasaun, aktividade neebe mak CDC halo maka konaba argikula nian, horikultura nian.

Bainhira joven sira halo graduasaun ami mos partisipa iha graduasaun remata tiha graduasaun husi sentru, sepope odamatan nakloke, bele halo grupo laos katak individual, sira halo proposal depois hatama iha sepope lori fali sira nian dokumentu original nee ba nasional, karik hetan ona ajudu ruma fo fali ba sira importante sira maka esporsu ann atu servisu, hetan ajuda ruma ami sei halo munitorizasaun karik sira nian servisu lalao nee hanesan hahan neebe sepope fo ba ami foti fila fali”.

Iha sorin seluk Presidenti Autoridade Municipio Baucau Antonio A.Guterres hateten Iha sentru joventude atu halo formasaun skill professional nee iha sentru neen sentru neebe mak permanente atu halo treinamentu husi sepope maka sentru dit, kapsitasaun ba movel nomos civil Canossa, sentru lafaek, ba agrikultura nian, vijaun foin sae ba finansa kestaun administrative, nomos lingua korea, uluk loke iha baucau nomos iha laga, aleide treinamentu hotu sira mos iha sentru CDC sentru juventude komunitario konaba ulti kultura, depois lori sasan ba sira ba servisu.

Nia husu joven sira tuir formasaun tenki ho pasencia, kalma, hatudu vontade diak no responsablidade. Atu nunee wainhira ema persija servisu ruma, sira preparadu ona. Iha vontade para aprende buat neebe hetan ona, atu nunee para ita nian nasaun nee nakloke ba asean entau ita rai nain mos preparadu hodi servi ba ita nian rai labele ita sai fali bainaka ba nian rain rasik, ema seluk maka orienta no ema seluk mak manda fali tanba nee husu ba joven sira tenki estuda no preparadu atu nunee ita mos iha preparadu ba ita nian rain. Est-5

Suara Timor Lorosae

Sem comentários: