quinta-feira, 25 de janeiro de 2018

Ramos-Horta defende eleisaun antesipadu hanesan solusaun demokrátiku liu ba Timor-Leste


Ministru Estadu timoroan, José Ramos-Horta, defende iha loron-kuarta ne'e, iha Bruxelas, katak solusaun di'ak liu ba problema polítiku atual iha nasaun maka konvokasaun hosi eleisaun antesipadu sira, ne'ebé nia konsidera hanesan di'ak hodi "tenta determina hodi harii Governu ida".

Iha deklarasaun ba jornalista sira, antigu xefe Estadu no antigu primeiru-ministru hatete katak nia la hatene rezultadu hosi reuniaun Konsellu Estadu nian ne'ebé halo iha loron-kuarta ne'e, konvoka hosi Prezidente hodi buka solusaun ida ba problema polítiku - ne'ebé nia labele partisipa tanba iha daudaun Bruxelas ba diálogu polítiku ida ho Uniaun Europeia - maibé nia hein katak sei iha solusaun ne'ebé, tuir nia hatete, sei apoia hosi "maioria" ema timoroan sira no ne'ebé "demokrátiku liu": realizasaun ba eleisaun foun sira.

"Laiha buat ida demokrátiku liu duké eleisaun antesipadu, no karik di'ak no demokrátiku liu duké tenta determina harii Governu ida hosi inkluzaun boot ida, unidade nasional nian, ne'ebé depois la funsiona, tanba iha diferensa barak no boot tebes", iha nível personalidade sira nian no mós iha prioridade sira, hatutan hosi atual ministru Estadu no Konselleiru ba Seguransa Nasional.

Aponta hanesan hatutan pozisaun ne'ebé defende hosi primeiru-ministru, Mari Alkatiri, no hosi Fretilin, José Ramos-Horta afirma katak, hosi informasaun sira ne'ebé nia simu "iha privadu, hosi dalan informal, hosi kanal barak, opiniaun maioria iha Timor-Leste - Igreja, sosiedade sivil, partidu polítiku sira - maka di'ak liu iha eleisaun antesipadu sira".

Ministru la fó valor ba problema polítiku iha nasaun, konsidera katak hanesan rezultadu hosi sistema multipartidarizmu no diversidade hosi opiniaun, hodi komenta katak hanesan natural akontese hafoin laiha posibilidade hodi "negosia konsensu ida ho partidu sira seluk hodi iha maioria".

"Hafoin eleisaun, partidu sira labele halo konsesaun hanesan ne'e ho partidu sira seluk ne'ebé halo traisaun ba programa partidu nian rasik. Polítiku sira tenki preparadu nafatin hodi fó autorizasaun, halo kompromisu sira, maibé la'ós halo traisaun ba eleitoradu", nia hatete.

Ramos-Horta fó hanoin katak "demokrasia tuan liu duké Timor-Leste" atravesa situasaun sira ne'ebé hanesan, aponta ba títulu ezemplu nian ne'ebé "iha España tenki halo eleisaun tolu iha tinan ida nia laran hodi harii Governu ida, xanxeler (alemã Angela) Merkel la konsege harii Governu ida no Béljika la harii governu ida durante tinan rua nia laran".

"Klaru, diferensa entre nasaun sira ne'e ho Timor-Leste maka nasaun sira ne'e iha ekonomia metin, instituisaun sira funsiona no área privadu hanesan boot, nune'e (impase polítiku ida) la afeta tebes ekonomia nasaun nian. Iha ami nia kazu, bainhira ekonomia tama hosi Orsamentu Jeral Estadu nian, problema afeta atu laiha OGE", nia rekoñese.

Maibé, nia afirma "importante maka nasaun senti hakmatek tebes" no, maski hosi situasaun atual, "komérsiu kontinua dinámiku no investidor sira tama nafatin, tanba iha konfiansa iha nasaun no hatene katak demokrasia ho dame metin ona iha nasaun".

Timor-Leste, iha fulan barak nia laran, hasoru hela períudu polítika ne'ebé laloos ho opozisaun, maioria iha Parlamentu Nasional, xumba programa Governu nian no proposta ida hosi Orsamentu Retifikativu, no aprezenta ona proposta ida sensura nian ba ezekutivu no proposta ida hodi hatún prezidente parlamentu nian.

Bainhira Governu monu, Prezidente timoroan iha kompeténsia hodi desidi atu aplika solusaun ho Governu foun ida ne'ebé harii hosi atual kuadru parlamentar, ezekutivu ida hosi inisiativu prezidensial ka eleisaun antesipadu.

To'o agora, seidauk kumpri rekizitu konstitusional sira hodi nune'e Lu-Olo bele demiti Governu, tanba lei baze determina katak bele demiti de'it Governu iha inísiu hosi lejislatura foun, iha kazu ba pedidu demisaun nian, mate ka laiha kondisaun fíziku permanente hosi primeiru-ministru, rejeisaun hosi programa ba dala rua (maski foin maka rejeita dala ida de'it), xumbu ida ba votu konfiansa ida ka aprovasaun hosi proposta sensura ida.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: