quinta-feira, 25 de janeiro de 2018

MT Sei Regula Atividade Jogu Iha Timor-Leste

DILI, (TATOLI) - Ministériu Turizmu (MT) organiza ona enkontru ba dahuluk ho parseiru sira ne’ebé hala’o atividade negósiu jogu nian hodi hato’o planu ministériu, tanba hakarak atu regula atividade jogu iha Timor-Leste ho nia karater ne’ebé loos tuir prinsípiu turizmu.

Ministru Turizmu, Manuel Vong, hatete negósiu jogu hanesan pársela ki’ikoan ida husi indústria turístika boot ne’ebé dezenvolve daudaun. Durante ne’e ladún iha komunikasaun entre ministériu tutela ho na’in ba jogu sira entaun hamosu imajen katak jogu ne’e buat ida ne’ebé boot liu tiha fali indústria turizmu.

Timor-Leste iha ema barak mak interese atu investe iha area refere, Maibé husu atu labele uza fali jogu ne’e hodi halo ema ki’ak liután, hanesan lori sai osan husi Timór bá rai-li’ur.

“Ne’e labele, ita mós lakohi timoroan sira ne’ebé fa’an kankung, sasán sira iha merkadu para atu bá joga fali hodi hetan mehi husi buat sira ne’e. Ita hakarak regula jogu ne’e ho nia karater ne’ebé loos tuir prinsípiu turizmu nian ne’ebé mak iha atu diverte duni ema”. Ministru Vong subliña.

Razaun MT regula jogu sira hanesan kazinu tanba hosi jogu refere ema lori osan balun depozita tiha ona hanesan millaun 18, balun iha 20, iha banku, maibé importante liu sira-nia investimentu iha jogu sira ne’e tende ser iha reinvestimentu atubele investe fali iha setór seluk hanesan otél, no iha resort.

Bainhira investe ona iha area hirak ne’e sei kria kampu traballu atu hasa’e liután taxa nó mós liga ho turizmu baze komunitáriu ne’ebé mak ita-nia komunidade sira tenke fornese hahán, modo, ikan, na’an, ba iha sira-nia otél ka restaurante sira ne’ebé iha, labele importa hotu.

 “Ita hakarak liuhusi ne’e maka taka importasaun ne’ebé agora aas lahalimar hodi nune’e tau iha tinan lima nia laran hamenus importasaun, pelu menus ba buat nesesidade bázika sira ba hahán nian ita bele tulun, promove ita-nia agrikultura tanba turista sira barak liután, otél barak tan signifika katak hahán mós  barak no oportunidade serbisu barak liután”.

Eis reitór DIT ne’e hatutan jogu konsidera hanesan karretu, maibé bainhira jere di’ak, nia sei dulas roda ekonomia sai boot liután.

Ho hanoin ida ne’e mak MT foin primeira vez enkontru ho jogu na’in sira ne’ebé interesadu iha jogu para atu esplika didi’ak polítika Governu nian ba sira atu kontribui hametin regulamentasaun hodi garante dezenvolvimentu turizmu sustentável iha termu ekonómiku, kulturál, sosiál no ambientál, polítika, partisipasaun komunidade no satisfasaun ba turista sira. Maibé la’ós kria jogu sira atu loke dalan ba ema seluk atu uza fali sira-nia interese.

“Ezemplu ita bá ona iha kazinu halo estudu di’ak, lokaliza jogu sira ne’e hotu iha fatin ida, labele ida-idak mai loke hanesan tiha fali fatin ne’ebé lasentralizadu”.

Anselmo Costa Aparício, husi Timor Club hatete jogu ida ne’e hanesan indústria ki’ikoan ida, maibé solista problema barak tanba ne’e presiza armonizasaun no rezolve.

 Nia dehan, foin daudaun ne’e iha grupu ida mak hakarak monopóliu, tanba importante tenke armoniza.

“Ami entende malu no serbisu lao. Haree ba área ida ne’e tanba ami kontra monopóliu, ita-nia konstituisaun la permite. Se grupu ida tama hakarak atu sobu, piór liután sobu ne’e komete krime ida esplorasaun no ekamiña ba korrupsaun, tanba ne’e mak ministériu ida ne’e iha tempu badak sira konsege deteta problema oinsá bele hala’o atividade área ida ne’e armonizadu”.

Enkontru ida ne’e pasu dahuluk atu solusiona buat ne’ebé inerente ligadu ba área ida ne’e dezde kestaun polítika, sosiál, legál no liuhusi ne’e mak dalan ida atu to’o bá nia solusaun tanba durante ne’e laiha solusaun tanba iha interese barak iha laran, maibé Governu ne’e fó ona dalan.

Salvadór do Rego Martin “Mauhoca” na’in ba kompañia Rudal hatete sorumutuk ida ne’e atubele kolabora ho hadi’a país ida ne’e ne’ebé Estadu fó fiar atu halo atividade jogu hodi buka osan no fó taxa.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Sem comentários: