sexta-feira, 29 de junho de 2018

Prezidente Timor-Leste ho Indonézia hakarak hametin relasaun bilateral sira


Prezidente Timor-Leste ho Indonézia, Francisco Guterres Lu-Olo ho Joko Widodo, asumi ona iha loron-kinta ne'e kompromisu hodi hametin no aumenta relasaun sira entre nasaun rua, liuliu iha área ekonómiku ho edukativu.

Mensajen hanesan ne'e husik hosi xefe Estadu na'in rua iha deklarasaun badak ida ba jornalista sira, lahó direitu ba pergunta sira, hafoin enkontru privadu no hafoin reuniaun ida entre delegasaun sira hosi nasaun rua.

Enkontru sira hala'o iha palásiu prezidensial iha Bogor, iha besik Jakarta, ne'ebé Lu-Olo hetan honra Estadu nian iha nia vizita Estadu dahuluk ba Indonézia.

Widodo subliña ona katak Lu-Olo hili Indonézia hodi halo nia vizita Estadu dahuluk, "hatudu aproximasaun" entre nasaun rua, no aprovaita felisita tomada pose hosi primeiru-ministru timoroan, Taur Matan Ruak, no nia Governu.

Widodo esplika katak iha enkontru nasaun rua konkorda hodi "avansa iha área oioin koperasaun nian iha futuru", hametin liuliu "relasaun sira komérsiu ho investimentu nian".

"Ami hakarak sai hanesan parseiru ida konfiansa Timor-Leste nian: Indonézia bele sai hanesan parseiru prinsipal", nia hatete hodi rekorda katak hala'o ona operasaun iha nasaun laran iha ona empreza estatal indonéziu sia no privadu hamutuk 400 ho investimentu total hamutuk dolar millaun 595.

Tanba ne'e, nia defende akordu sira ba protesaun investimentu nian nune'e mós reforsu ida hosi konektividade sira iha rai laran no mós iha nível aéreu.

Iha parte seluk, Lu-Olo aproveita ona enkontru ne'e hodi agradese apoiu rejional ne'ebé maka Indonézia fó ba Timor-Leste.

"Timor-Leste agradese apoiu ne'ebé fó nafatin hosi Governu Indonézia iha adezaun Timor-Leste nian ba ASEAN [Asosiasaun hosi Nasaun sira Sudeste Aziátiku nian]. No dala ida tan, ha'u repete importánsia ne'ebé maka Timor-Leste fó ba nia adezaun", nia afirma.

Lu-Olo destaka ona "relasaun di'ak sira" entre nasaun rua, inklui "área koperasaun barak", inklui ekonomia, edukasaun ho seguransa, nune'e mós iha "negósiu sira ho relasionamentu" entre povu sira.

"Ha'u hein katak, iha futuru, ami nia nasaun rua bele kopera iha investimentu hamutuk sira iha indústria primária ruma hanesan produsaun masin, agrikultura ho indústria peska sira nian", nia hatutan.

Lu-Olo repete kompromisu hodi hakotu negosiasaun sira kona-ba fronteira rai nian entre nasaun rua - falta de'it parte ki'ik rua -, iha prosesu ida ne'ebé bele konklui durante tinan ne'e nia laran.

"Falta hahú diskusaun kona-ba fronteira tasi nian", nia rekorda.

Iha ámbitu seluk, Lu-Olo rekorda ona katak iha estudante timoroan hamutuk rihun lima resin ne'ebé maka estuda iha Indonézia no Timor-Leste simu rezidente indonéziu besik rihun ualu resin.

Delegasaun Timor-Leste nian inklui ministru Negósiu Estranjeiru, Dionísio Babo, ho xefe hosi Forsa Defeza Timor-Leste nian (F-FDTL), Lere Anan Timur.

Delegasaun indonéziu inklui Wirante, ministru Kordenador ba Asuntu Polítiku sira, Legal sira ho Seguransa nian, Darmin Nasution, ministru Kordenador ba Asuntu Ekonómiku sira, Tjahjo Kumol, ministru Administrasaun Estatal, Retno Marsudi, ministru Negósiu Estranjeiru, Muhammad Nasir, ministru investigasaun, Teknolojia ho Ensinu Superior nian no mós Basuki Hadimuljono, ministru Obra Públika ho Habitasaun nian.

Rekorda katak Indonézia okupa Timor-Leste entre tinan 1975 to'o tinan 1999.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: