terça-feira, 4 de outubro de 2016

Lei Pensaun Vitalisia vs Prinsípiu Polítika Bem Commum


Carlito da Costa Araújo, O’Carm* - opiniaun

Wainhira ita asiste notísias sira ne’ebé makaa públika iha mídia sira, hanesan iha jornal diária sira iha Timor Leste, dala barak foka liu ba debate sira kona-ba alterasaun ba Lei Pensaun Vitalisia. LPV ne’ebé hamosu  meza Parlementu Nasional RDTL sai nafatin topiku ne’ebé hamosu ideias pro no kontra. Iha ema barak makaa hakarak LPV tenki hetan lalais ona promulgasaun hosi Prezidenti da Repúblika RDTL, maibé iha parte seluk mós ema barak bele dehan maiória makaa kontra promulgasaun ba alterasaun LPV. Mosu perguntas, tanba saida makaa iha pro no kontra ba LPV? LPV iha problemas? Iha injustisa iha LPV? Ida ne’e sei nafatin iha diskusaun no debate ne’ebé naruk tebes entré lideransa polítika sira iha nasaun ida ne’e durante lei ida ne’e mosu iha meza uma fukun Parlementu Nasional RDTL.

Iha konseptu lei nian, lei ne’ebé sai hosi meza perlementu nasaun ida nunka mais viola ema nia direitu maibé sempré defende direitu ema hot-hotu nian. Iha sistema polítika nasaun nian, lei ou normas sira ne’ebé maka governu hasai liu-hosi parlamentu ida sempre bazeia ba nesesidade no prinsípiu bem komum nasaun ida nian, ne’eduni lei ou normas sira ne’ebé maka mosu hosi meza parlementu nasaun ida sempre bazeia ba nesesidade ema hot-hotu. Wainhira ita haree fila fali ba realidade lei sira ne’ebé maka altera ona iha parlamentu nasionál iha Timor-Leste, iha lei barak maka sei abandona hela iha meza parlamentu. Maibe úniku uitóan so lei ida de’it maka sai kestaun ne’ebé maka to’o agora sei sai pro no kontra ba promulgasaun lei ne’e nian, tantu mós hetan ona veta ba dalarua hosi Prezidenti Repúblika Taur Matan Ruak. Membru maiória parlementu sira ejizi atu hetan promugasaun lalais maibé lei ne’e sei veta hela hosi Presidenti Repúblika, tamba ho razaun oi-oin ne’ebé maka ita bele dehan lójika dunik kuandu ita haree hosi prinsípiu óptiku urjenidade hosi nesesidade lei ne’e nian.

Hare fali ba kontiudu hosi Lei Pensaun Vitalisia sira ne’ebé mosu iha ninia artigu sira, ita bele dehan katak, lei ida ne’e bele sai armazem (lumbung, gudang) ba eis titulares no eis membru parlementu sira. Lei ida ne’e hamosu hosi inisiativa atu hariku no bele dehan sai previleizu bo’ot ba eis titulares sira. Iha hanoin barak mosu katak LPV atu fó dignidade ba eis priméiro membru governu (eis membru titulares) ne’ebé maka maiória mesak veteranus de’it no eis membru assembleia konstituite sira. Tamba ida ne’e iha kontiudu LPV ida ne’e bele dehan sai dalan ne’ebé diak ba ema hot-hotu atu halo kompete hodi hadau malu atu bele hetan pozisaun iha Parlementu Nasionál. Realidade ida ne’e mós ita bele dehan, sai dalan ida ba ema atu harí partidu hanesan harí loza iha sidade laran. Bele dehan katak wainhira LPV ne’e promulga ona hosi Prezidenti Republika sei fó benefisu lubuk ba eis membru parlamentu no família tomak. Tamba sira la persiza servisu, la persiza fera kakutak ona tamba fulan-fulan sira simu pensaun vitalisia hosi estadu, sira ho família tomak bele goza salariu estadu nian ho gratuita.

Mesmu iha revisaun ba LPV ne’e, maibé ita bele dehan katak, revisaun ne’ebé iha la halakon nia benefisiu ba eis membru parlementu sira. Ne’eduni, hamosu aksaun kontra no protesta barak hosi sosiedade civíl, estudante universitário sira, instituisaun no hosi intelektual balu ne’ebé fó duni interese ba dezenvolvimentu ba nasaun ida ne’e, ne’ebé hakarak halakon no hamós tiha LPV iha meza Parlementu RDTL nian. Prezidenti Repúblika Taur Matan Ruak rasik mós ho konsiente hateten katak LPV ne’e viola povu nia direitu tamba nia benefisiu ba membru eis titularis no membru parlementu sira ne’ebé maka pensaun ona hosi sira nia kargu nu’uar membru Parlementu Nasionál iha nasaun ida ne’e. Tantu ida ne’e mós komande Jeral Major Lere Anan Timur no eis Prezidenti José Ramos Horta mos dehan katak LPV ne’e injustisa, tamba eis titulares no eis membru parlamentu sira deit maka goza estadu nia osan, maibé ita hare didiak ba esperiénsia passadu ema barak maka luta ba libertasaun nasaun ida ne’e. Kuando LPV ne’e aprova dunik hosi Prezidenti Repúblika oinsa ho fungsionarius sira seluk, veteranus sira no sira ne’ebé maka luta no fó án tomak ba libertasaun rai doben ida ne’e maibé depois de ida ne’e sira nia paradeiro agora hanesan agrikultor no ema cívil bai-bain deit? Sira mós iha direito hanesan ho eis titulares no eis membru parlementu sira? Lójika konsiénte ita tau ita nia fuan iha ne’ebé hodi fo onra ba sira nia luta.

Iha aspeito etika polítika nian mós ita bele dehan katak LPV hanesan korupsaun ida ne’ebé lideransa sira halo ba sira a’an depois de sira nia mandatu remata. Ita bele dehan katak LPV hanesan dalan ba korupsaun ne’ebé maka diak liu (jalan pintas) ba lideransa sira ne’ebé maka ukun nasaun ida ne’e ba tinan 4 ou 5 deit depois sira bele hetan osan fulan-fulan ho gratuita hosi governu. Liu hosi LPV ida ne’e bele hadook sira hosi asaun korupsaun mezmu sira han osan povu nian ne’ebé maka ita bele dehan uza hodi halao dezemvolvimentu ba nasaun ida ne’e bele hamenus mukit no kiak barak iha nasaun ida ne’e. Ita haree iha nasaun barak iha mundu maka fó pensaun ba membru governu tantu mós sira ne’ebé tur iha Parlementu Nasional rai ida nian, sira simu salariu pensaun nian la bo’ot liu sira nia salario fulan-fulan, maibé iha ita nia nasaun ne’e “terbalik”, tamba depois sira nia kargu remata sira hetan subsidiu ne’ebé maka bo’ot liu fali bahkan “berlipat-lipat ganda”. Ne’e dunik ho lójika ita bele dehan katak ho LPV ida ne’e sai ona dalan korta (jalan pintas) ne’ebé maka lideransa sira (membru parlamentar) halo atu bele fo benefisiu ba sira nia án depois sira nia mandatu remata nudar membru governu iha uma fukun Parlementu Nasional nasaun doben ida ne’e. Ho razaun ida ne’e maka maiória povu sociedade cívil no intelektual barak hakarak rejeita total, hasai tiha LPV ne’ebé maka la justu no kria injustisa iha nasaun ida ne’e.

Haré ba kontiudu hosi LPV ne’e ita bele dehan ignorasia ou bele dehan mos irasional tamba lei ne’e la depende ba Konstituisaun RDTL nian, ne’ebé maka dehan katak, liberdade rai ida ne’e ema hotu nian no ema hotu iha direito ne’ebé hanesan atu goza ba ukun rasik án ida ne’e. Maibe LPV, haluhan tiha mandatu ida ne’ebé hakerek nanis ona iha lei inan nasaun ida ne’e nian. “Seolah-olah” LPV nebe hasai hosi meza plenaria Parlemtentu Nasional nasaun ida ne’e nian maka “koko” atu kria injustisa. LPV ne’ebé mosu agora iha públika, hamosu reaksaun ne’ebé makaas tebes hosi sociedade civíl sira tamba hamosu pesimismo hosi ema barak, tamba desizaun-desizaun polítika ne’ebé maka mosu dalabarak fo deit benefisiu ba lideransa sira. Desizaun-desizaun iha parlamento konaba lei no normas ba nasaun ida ne’e dalabarak la depende ba necessidade povu nasaun ida ne’e maibé sempré fo valor posítivu deit ba membru parlementu sira. Ho situasaun ida ne’e ita bele dehan katak lei iha Timor seidauk responde ba prinsipio bonum commune hosi maiória povu nasaun ida ne’e. Lei halo no aplika deit ba povu, mukit sira no ema ki’ik sira hosi nasaun ida ne’e, maibé lideransa sira livre hosi sansaun (kebal hukum) tamba dalabarak lei ne’ebé mosu sempré depende lideransa sira nia aksaun polítika. Bele dehan lei iha Timor  ne’e “Tumpul ke atas dan tajam ke bawah”. Ezemplu maka ho LPV ne’ebé maka sai debate iha públiku dau-daun, defende uluk direitu lideransa sira no direitu povu nian ne’ebé maka bele dehan emerjensia teb-tebes tau tiha iha kotuk.

Wainhira LPV hetan ona promulgasaun ita la bele imagina saida maka atu akontese ba nasaun ida ne’e iha tinan 50 oin mai. Eis membru parlementu sira (eis titulares balun) hira hosi periodu ba periodu maka simu pensaun vitalisia. Ema nainhira maka goza no ema nainhira maka mukit no kiak iha rai ida ne’e? Dezemvolvimentu hira maka bele lao ona iha rai ida ne’e kuando kada periodu membru parlementu sira okupadu deit ho maneira oi-oin oinsa atu hetan pensaun vitalisia depois de sira nia mandatu, lei barak maka sei abandona hela iha meza plenaria parlemento tamba membru parlemento sira hanoin deit maka oinsa hetan pensaun vitalisia depois de sira nia mandatu. Ho ida ne’e ida bele dehan dezemvolvimentu nasaun Timor Leste sei marka passo hela deit iha fatin no kuantidade kiak, mukit no povu aileba sira sei aumenta ba bebeik, graduasaun universitaria sira sei aumenta ba bebeik no númeru dezempregu iha rai ida ne’e sei ás ba bei-beik kada tinan. Ho ida ne’e ita bele dehan pensaun vitalisia injustisa no halakon demokrasia iha rai ida ne’e tamba iha realidade goza ba ukun án ida ne’e tó deit iha lideransa nasaun sira, mukit no kiak sira mantein nafatin iha sira nia pozisaun.

Ita haré ba prinsípiu etika polítika, polítika nia objetivu maka bem komum, atu to iha pasu ida ne’e polítika tenki responde ba necesidade komum, katak saida maka sai prinsipal iha nasaun ida li-liu iha aspeitu dezemvolvimentu no prosperidade ba povu nia moris. Hanesan lei inan Timor Leste nian kestiona katak libertasaun ba ukun rasik án, rai ida ne’e ema hot-hotu nian esforsu-án hamutuk, sakrifisiu ne’ebé maka povu Timor oan tomaka halo hodi luta ba ukun rasik án ida ne’e, au mesmo tempo mós depois ukun rasik án povu Timor oan hotu mós iha direitu ne’ebé hanesan atu goza ukun rasik án ne’ebé maka hetan ho ran no sakrifisiu ema hotu nian. Maibé realidade konseptu hosi bem komum ida ne’e sai hanesan utópia ida deit ne’ebé maka nunka realiza, tamba realidade polítika hosi primeiru governu konstituisaun to mai iha sexto governu konstituisaun iha nasaun ida ne’e ne’ebé maka goza ba ukun rasik án, ida ne’e iha ema uitoan deit. Iha ema barak maka sei halerik nafatin ba dezemvolvimentu nasaun ida ne’e. Povu aileba sira nafatin mantein iha sira nia pozisaun, kiak no mukit sira halerik nafatin no dezempregu iha rai laran mós kada tinan nia kuantidade aumenta ba bebeik. Oinsa atu responde ba perguntas hirak ne’e, seidauk tama iha ajenda lideransa nasaun ida ne’e, tamba lideransa barak maka sei esforsu án ho manéira oi-oin atu hariku família deit hodi haluhan tiha sira nia obrigatóriu no responsabilidade ba povu nasaun ida ne’e nia ezijensia.

Wainhira ita halo reflesaun hodi haré fila fali ba lalaok polítika no dezemvolvimentu hosi ita nia nasaun doben ida ne’e desde inisiu ukun rasik án to mai ohin loron, iha problemas no konflitus oi-oin deit maka nabutuk hela deit ne’ebé nunka hetan ninia solusaun tantu mós iha area dezemvolvimentu fíziku mós lao hakdasak hela deit. Atu dehan ho lojikamente katak, ita nia ukun rasik án ne’ebé agora tama ba tinan 14 ona, seidauk bele responde ejizensia komum nia necessidade. Refléte ba realidade esperensia polítika iha tempu pasadu nian ne’ebé nakonu ho sofrementu tenki sai ona reflesaun ida ba ita hotu oinsa atu fo interese ba dignidade rai doben ida ne’e iha nasaun internasionais sira oin.  Tendensaun polítika ne’ebé sai ezijensia ba rai ida ne’e maka oinsa povu bele moris iha prosperidade no iha necessidade nebe bele sustenta sira nia moris, Tantu mós oinsa governu kría dezemvolvimentu hodi prepara kampu servisu, hodi nune’e bele hamenus mukit, kiak no dezempregu nebe kada tinan sei aumenta ba bebeik. Estadu tenki matan moris no neon nain hodi loke matan no haré grafitasaun no númeru populasaun ne’ebé maka mukit hela, dezempregu ne’ebé ho númeru ás, area rurais sira ne’ebé defisil atu hetan asesu no tulun lalais, laos lor-loron maka debate no buka maneira oi-oin atu hetan benefisiu deit ba sira nia án, hanesan dadauk mosu LPV ne’ebé maka sai obstaklu no halo konfuzaun ema barak nia hanoin.

Mesmo ita harí ona Komisaun Anti korupsaun (CAC) iha Timor Leste atu kombate hahalok malpolítika iha rai ida ne’e hosi aksaun korupsaun maibé korupsaun sempré mosu ho ilãs foun iha lideransa sira “korupsi terselubung”, liu hosi maneiras oi-oin ne’ebé maka mamar (halus) liu. Ne’e dunik ita haré ba kontiudu hosi LPV ne’e ita bele dehan katak “korupsi terselubung“ moris buras nafatin iha Timor Leste. Ho razaun saida? Tamba membru governu sira prepara án antes tiha ona ho lei ida ne’ebé maka bele garantia sira depois sira nia mandato legistlativu iha parlementu nasional. Depois ramata sira nia kna’ar sira la persiza hikis kosar ben ona tamba sira bele goza nafatin saláriu hosi governu ne’ebé maka sai direito povu nian ba sira nia án. Eis membru parlamentu sira no eis titulares sira la persiza servisu no sira bele diskansa naruk iha uma deit tamba sira nafatin hetan subsídiu, uma gratuita, edifísiu servisu iha (atu halo saida ho edifisiu privadu?), kareta gratuita, viagem ba rai liur tuir hakarak ho gratuita, telemovel gratuita tantu mós simu saláriu pensaun vitalisia kada fulan.

Mosu protesta no krítika oi-oin ne’ebé mai hosi sociedade civíl, intelektual akadémiku sira, universitáriu sira, institúto sira maibe atu responde ba kritíka no protesta ne’ebé mosu laiha; lideransa sira metenek atu ”mengalihkan” polítika ne’ebé iha ho maneira oi-oin. Mosu krítika ne’ebé forte atu halakon no hamós tiha LPV ne’e maibé laiha resposta ne’ebé klaru hosi membru parlementu sira, mesmo iha realidade hetan veta tiha ona hosi PR maibé deputadu sira ezizi nafatin atu halo ratifikasaun no foti ida ne’e sai kestaun bo’ot ida hodi atu lori PR ba tribunal ho razaun konseptu hosi PR ne’e inkonstitusional tamba kontra direitu membru parlementu sira. Mosu pergunta oi-oin iha kakutak. Oinsa ho han osan pensaun vitalisia ne’ebé ho nia montante bo’ot teb-tebes, ne’e inkonstitusional k lae? Simu saláriu pensaun vitalisia kada fulan ho montante nebe ás tebes, hela iha uma luxu, hetan kareta luxu, halo viagem gratuita ho família ba estranjeiru, telemovel gratuita, no sel-seluk tan ho gratuita ne’e inkonstitusional k lae? Hosik hela povu mukit sira kiak nafatin, dezempregu aumenta kada tinan, dezemvolvimentu paradu no hakdasak iha fatin, konstrusaun ba nasaun ida ne’e abandona nafatin, direitu povu nia lakon tiha deit ho prezensa LPV, ne’e inkonstitusional k lae?

Demokratizasaun ne’ebé implementa iha nasaun ida ne’e ita bele dehan sai deit simbolu ida ba nasaun. Tamba ita bele halo diskusaun no dialogu oi-oin konaba termu demokratizasaun maibé ne’e para deit iha konseptu ne’ebé maka defisil teb-tebes atu realiza iha nasaun demokrátiku ida ne’e’. Termu demokratizasaun iha deit ba lideransa sira tamba sira koalia deit saida maka sai sira nia direitu maibé saida maka sai direito povu nian tuir lalaok prinsípiu polítika demokratizasaun nunka sai konkrétu iha nasaun ida ne’e. Povu sai deit instrumentu ida atu sai suksesor ba mehi ho hanoin hosi lideransa sira nia ejizensia. Povu Timor sai deit instrumentu ida ne’ebé maka lori ita nia lideransa sira hodi habokur sira nia án no família. Haré ba realidade ida ne’e ita bele dehan demokratizasaun rai doben ida ne’e sei marka passu deit iha fatin. Konseptu nasaun ne’ebé dezemvolvidu no prospero sai deit utópia ne’ebé maka nunka konkrétu iha Timor Leste. Tamba goza ba ukun rasik án nasaun ida ne’e to deit iha lideransa sira, povu nafatin mantein iha sira nia pozisaun ne’ebé sai ailebador nafatin leba ai lor-loron iha lurón, ne’ebé kiak nafatin kiak rabat rai, mukit nafatin terus iha sira nia susar sira. Haré ba realidade ida ne’e ita nia konsensia tanis no halerik no nafatin hakilar maibé laiha responde ida maka mosu. Bainhira los maka prosperidade no haksolok ba povu Timor ne’e bele realiza, sai nafatin perguntas bo’ot mai ita! (*)

*) Hakarek nain hela iha Komunidade Karmelita São Elias Hera, Mota Quik

Matadalan, opiniaun

Sem comentários: