sábado, 18 de março de 2017

Governo timoroan aseita maioria rekomendasaun ne'ebé hato'o hosi ONU kona-ba direitu ema nian

Governu hosi Repúblika Demokrátika Timor-Leste aseita ona maioria hosi rekomendasaun hamutuk 154 ne'ebé maka halo hosi delegasaun hamutuk 59 ne'ebé maka partisipa ona iha Revizaun Períodiku Universal hosi Konsellu Direitu Ema nian hosi ONU, rejeita de'it rekomendasaun ualu.

Relatóriu hosi Grupu Serbisu nian kona-ba Revizaun Periódiku Universal fó sai ba públiku iha sesaun ba dala 34 hosi Konsellu ba Direitu Ema nian, ne'ebé halo iha Jenebra to'o loron 24 Marsu.

Ministru Justisa, Ivo Valente, ne'ebé xefia delegasaun ne'ebé halo ona viajen iha inísiu fulan-Novembtu 2016 ba Jenebra hodi "avaliasaun siklu daruak hosi mekanizmu Revizaun Periódiku Universal (RPU)" hosi situasaun kona-ba direitu ema sira nian iha nasaun.

Governu timoroan repete fali nia empeñu iha ezersísiu no promosaun ba Direitu Ema nian, aseita ona rekomendasaun hamutuk 146, ne'ebé rekomendasaun 14 aplika tiha ona no rekomendasaun hamutuk 118 iha hela faze implementasaun nian.

Iha resposta sira ne'ebé nia aprezenta, refere katak "rekomendasaun tomak analizadu ho di'ak hosi Governu Timor-Leste, tuir rejimi jurídiku ne'ebé iha, polítika prinsipal sira no programa sira Governu nian, kapasidade atu instituisaun relevante sira implementa rekomendasaun sira no mós fator no perspetivu sosiokultural sira ne'ebé relevante hosi sosiedade timoroan nian".

Hanesan ezemplu, ministru hatudu preokupasaun ho direitu hosi ema sira ne'ebé iha defisiénsia sira no promete fali hodi hakotu ratifikasaun hosi Konvensaun ba Direitu hosi Ema sira ne'ebé ho Defisiénsia no hodi implementa obrigasaun sira ne'ebé konvensaun implika.

Ivo Valente hatudu mós empeñu iha kombate hasoru violénsia jéneru nian, hodi hanoin fali katak diskriminasaun ho baze iha jéneru seksual hanesan bandu iha lei, no ba uzu maka'as hosi forsa polísia nian no violasaun beibeik ba ema nia direitu, no rekoñese ona importánsia hosi rejistu moris nian, ne'ebé nia hakarak garanti ba labarik sira hotu iha nasaun ne'e nian.

Ministru asumi mós kompromisu ba promosaun direitu feto nian no igualdade jéneru nian no kombate hasoru violénsia kontra feto sira, maski rekoñese katak iha obstákulu sira.

"Maski promosaun no protesaun ba feto sira nia direitu reprezenta dezafiu boot ida ba sosiedade timoroan nian, sei sai nafatin hanesan prioridade ida no Governu halo daudaun esforsu boot ida hodi evidensia kontribuisaun ba dezenvolvimentu nasional no polítiku, investe liuliu iha área sira edukasaun nian, ekonomia nian no partisipasaun polítika", nia hatete iha dokumentu.

Governu timoroan rekoñese mós katak asesu ba justisa hanesan buat ne'ebé "hasoru dezafiu oioin, inklui falta hosi mekanizmu sira ba asisténsia jurídika, falta ba sensibilizasaun ba direitu sira no falta koñesimentu kona-ba instrumentu sira ne'ebé asesivel hodi hetan asesu ba justisa".

Kona-ba rekomendasaun ualu ne'ebé maka nia hanoin, balun insentiva ratifikasaun hosi konvensaun no akordu internasional balun, nia hatán katak labele asumi kompromisu hodi hali iha tempu badak.

Rekomendasaun haat ne'ebé maka rejeitadu, liuliu rekomendasaun kona-ba aumentu tinan mínimu legal ba kazamentu ba tinan 18 ba labarik-mane no labarik-feto no sujestaun ne'ebé halo hosi Haiti atu bele hahú halo rendimentu mínimu hodi garanti atu timoroan adultu sira bele simu finansiamentu hosi rendimentu sira explorasaun petróleu nian.

"Hanesan rekomendasaun sira ne'ebé Timor-Leste labele kompromete hodi implementa agora daudaun, tanba laiha akordu ho sosiedade timoroan nia hanoin", justifika hosi ezekutivu.

Hanesan ba dala rua maka nasaun ne'e tama ba análize - ida dala uluk maka halo iha fulan-Outubru tinan 2011 -, ne'ebé hakarak avalia kumprimentu hosi parte Timor-Leste nian ba obrigasaun sira no kompromisu internasional sira ne'ebé asumi ona kona-ba direitu ema nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: