sábado, 18 de março de 2017

Salaun ne'ebé fó hanoin esforsu sira dame nian simu debate prezidensial

Salaun ida ne'ebé fó hanoin hikas negosiasaun sira hodi hapara funu entre rezisténsia timoroan no tropa sira okupante indonéziu nian, iha 1983, iha loron-sesta ne'e simu debate istóriku ida entre kandidatu na'in ualu ba eleisaun prezidensial timoroan nian iha loron-segunda oinmai. 

Aleinde marka kampaña ikus ba eleisaun dahuluk sira ne'ebé organiza de'it hosi autoridade timoroan sira (lahó asisténsia hosi ONU), hanesan ba dala uluk maka debate ne'e transmiti iha streaming, liuhosi internet (rttlep.tl/livetv), no iha diretu hosi televizaun nasional, RTTL.

"Ami transmiti hela diretu ba mundu tomak, iha debate ne'ebé organiza hosi Komisaun Nasional Eleisaun sira nian (CNE), ho apoiu hosi RTTL", hatete hosi Vergílio da Silva Guterres, prezidente hosi Konsellu Imprensa no hanesan moderador ida hosi debate ne'e.

"Objetivu maka explora perspetivu sira hosi kandidatu sira ba futuru Estadu no povu Timor-Leste nian", explika hosi jornalista RTTL, Paula Rodrigues, ne'ebé hanesan moderadora daruak.

Kandidatu na'in ualu fahe iha parte rua palku nian, haketak ho ekran boot ida ne'ebé, iha inísiu debate nian, hatudu vídeo sira ho biográfiku badak hosi kandidatu ida-idak nian.

Kandidatu ida-idak tuur iha kadeira ida, aas, iha palanka ida nia kotuk, ne'ebé ho kór metan ho baze mutin iha númeru ida-idak hosi kandidatu sira nian iha boletin votu nian.

Responsável sira hosi kampaña eleitoral sira hosi kandidatu sira nian, reprezentante sira hosi Prezidénsia Repúblika no membru sira Governu nian, diplomata sira (inklui embaixador Portugal nian iha Díli, Manuel Gonçalves de Jesus) no observador europeu sira, inklui eurodeputada portugeza Ana Gomes no Marisa Matias, akompaña debate ne'e.

Debate - ne'ebé iha durasaun kalkula ba oras rua ho balun - halo iha Salaun Lalini-Lariguto, iha andar daruak hosi edifísiu Komisaun Nasional Eleisaun nian (CNE), iha Díli.

Zona sira hosi Lalini-Lariguto, iha rejiaun Viqueque nian, iha ponta leste Timor-Leste nian iha signifikadu espesial iha istória rezisténsia nian tanba iha fatin ne'e maka halo ona negosiasaun sira entre rezisténsia, lidera hosi Xanana Gusmão, ho okupante indonéziu sira, ne'ebé rezulta iha sesarfogu iha tinan 1993.

Vergílio Guterres explika ona ba Lusa katak pergunta sira ba kandidatu sira prepara ona ho kontribuisaun sira hosi CNE, hosi Provedoria Direitu Ema nian no hosi Komisaun Antikorupsaun no kandidatu ida-idak iha minutu rua hodi hatán ba pergunta ida-idak.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ António Sampaio/EPA

Sem comentários: