sábado, 18 de março de 2017

Ministériu Públiku timoroan akuza sidadaun australianu ba tráfiku no konsumu droga

Ministériu Públiku timoroan akuza formalmente sidadaun australianu ida, ne'ebé iha kadeia preventivu dezde loron 31 Janeiru, tanba tráfiku no konsumu droga, haktuir hosi notifikasaun ne'ebé maka Lusa hetan asesu iha loron-sesta ne'e.

Tony Crean, ne'ebé hela iha Díli hahú tinan 1999, simu ona notifikasaun ba akuzasaun iha loron-kuarta liubá, loron ualu hafoin akuzasaun ne'e asina tiha hosi prokuradora Lídia Soares.

Textu akuzasaun nian hatete katak kazu ne'e mosu hafoin kesar ida hosi sidadaun australianu nia viziñu ne'ebé hatete katak iha ai-horis sira ne'ebé deskonfia hanesan narkótika ne'ebé kuda iha vazu iha nia propriedade.

Lídia Soares explika ona katak ajente polísia sira ba ona fatin no konfirma ona, ho teste sira iha Timor-Leste no, hafoin ne'e, iha Portugal, ne'ebé hatudu katak ai-horis marijuana ne'e karik ema australianu ne'e kuda hodi nia uza mesak.

Iha textu ho pájina tolu, prokuradora refere nafatin katak ai-horis ne'e uza ba konsumu rasik, maibé hafoin ne'e konsidera katak suspeitu hanesan "autor material iha forma konsumadu no nafatin konkursu real efetivu" hosi krimi sira konsumu nian, maibé mós hosi "tráfiku ba sasán narkótiku nian", lahó tan referénsia sira ba sirkunstánsia sira ne'ebé akontese ba krimi daruak ne'e.

Antes, Crean aplika tiha medida koasaun ba Termu Identidade no Rezidénsia (TIR) no aprezentasaun periódika semana ida dala rua, prende ona nia pasaporte no bandu labele sai hosi nasaun.

Iha fulan-Janeiru nia rohan, Tribunal Rekursu muda ona medida koasaun nian, fó provizaun ba rekursu ida ne'ebé aprezenta hosi Ministériu Públiku, ne'ebé la konkorda ho medida ne'ebé aplika antes hosi Tribunal Díli nian no defende ona prizaun preventivu.

Iha loron 10 Marsu liubá, defeza aprezenta ona pedidu ida 'habeas corpus' (libertasaun lalais) hanesan tentativa datoluk iha prosesu hodi anula prizaun preventivu ne'ebé maka Crean kumpri hela iha kadeia Bekora nian iha Díli.

Hanesan pedidu ida 'habeas corpus' "ho baze konstitusional" no ne'ebé sustenta katak suspeitu hasoru hela "bandu tuir dalan ilegal ba nia liberdade".

Defeza sustenta katak tentativa oioin hodi analiza prosesu penal aprezenta "ho violasaun ne'ebé la justu ba ema nia direitu prosesual sira" hosi suspeitu, la permiti ba defeza hodi iha asesu ba auto sira.

Nia hatete katak hanesan "situasaun ida ho abuzu maka'as no violasaun ba direitu konstitusional sira" suspeitu nian.

Defeza argumenta katak koñese ona elementu sira hosi kazu "liuhosi komunikasaun sosial" no hatete katak Estadu la kumpri ho asaun ne'ebé hatete iha lei kona-ba prezu sira iha prizaun preventivu, trata suspeitu hanesan ema ida ne'ebé hetan ona kondenasaun ruma.

Tuir defeza, bainhira hahú loron ne'ebé nia tama iha Bekora, Antony Crean hetan bandu hodi labele simu bee-moos hosi família no iha vizita limitadu ba períudu ne'ebé hanesan ho prezu sira ne'ebé hetan kondenasaun.

"Estadu, la oferese kondisaun sira hodi nune'e investigadu bele hetan tratamentu di'ak, lakon direitu hodi prende, halo prizaun sai inkonstitusional", defende hosi advogadu defeza.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: