sábado, 16 de setembro de 2017

Mari Alkatiri: Timor-Leste tenki hadi'a sala sira iha investimentu

Primeiru-ministru timoroan foun hatete iha loron-sesta ne'e katak Timor-Leste tenki hadi'a sala sira iha investimentu sira iha dezenvolvimentu ekonómiku no sosial nasaun nian, kombate dispozisaun rejional ne'ebé la hanesan no fortalese rekursu ema nian.

"Ita nia povu kontinua hanesan vítima hosi moris ida hosi ekonomia subsisténsia ida no importasaun nian, hamosu pozisaun ne'ebé la hanesan entre zona sidade sira ho zona rural sira, ne'e ita labele aseita", Mari Alkatiri hatete hafoin simu tiha pose nu'udar primeiru-ministru hosi Governu konstitusional dahitu.

"Bainhira iha kampu hasoru hela moris ida ne'ebé nakonu ho ekonomia subsisténsia ne'ebé fraku no monetarizasaun ida ne'ebé fraku, iha zona sidade sira, liuliu iha Díli, ita hasoru situasaun ida ne'ebé típiku sidade nian nakonu ho emigrasaun rural ne'ebé obriga hamosu situasaun ida hosi ruralizasaun moris urbanu nian, no iha parte balun, no opsaun ida hosi gasta maka'as hosi parte balun populasaun nian ho kondisaun sira hodi poupa no investe iha sira nia poupansa hodi kontribui di'ak ba dezenvolvimentu nasional", nia afirma.


Alkatiri konsidera ona katak rezultadu sira hosi polítika investimentu Estadu nian iha tinan hirak ikus ne'e "la'ós ida ne'ebé di'ak liu" halo "infraestrutura sira ne'ebé presiza abordajen tékniku ida oin-seluk hodi bele adekua ba kondisaun sira rai (...) no klima" timoroan nian.

Iha área importante sira edukasaun, saúde, agrikultura no área sira seluk, Alkatiri defini ona "polítika loloos ida hosi hala'o programa sira" hodi nune'e rekursu sira ne'ebé iha bele garanti "serbisu di'ak sira ba sidadaun sira".

Primeiru-ministru foun, ne'ebé haruka anúnsiu sira programátiku liu ba aprezentasaun hosi programa Governu nian iha Parlamentu Nasional, hatete ona katak nia Governu hakarak hakbesik sidadaun sira ba lei sira no ba asaun sira Estadu nian.

Tanba ne'e, Alkatiri hatete katak sei aposta iha disponibilizasaun hosi "asesu universal ba informasaun sira no sei haree tuir iha dezenvolvimentu banku nian informasaun sira kona-ba lejislasaun, nune'e mós publisita nia atividade lejislativu sira no dezenvolvimentu nian".

Nia hatete katak kompromisu ida ne'ebé nia hakarak maka fó "nível maka'as hosi koñesimentu lei nian no hosi polítika governativu sira ba sidadaun sira no grupu sira ne'ebé iha interese", nune'e "transparénsia no asesu boot ba informasaun sei hanesan dalan ne'ebé sei halo tuir" hosi ezekutivu.

SAPO TL ho Lusa | Foto@ António Dasiparu/EPA

Sem comentários: