sábado, 21 de outubro de 2017

Mosaun rejeisaun: Solusaun komplexa, maibe posível

Roger Rafael Soares * | opinião

Uma Fukun Nasional nudar fatin ida nebe lejitimu atu diskuti no apresia programas governu nian, ba moris diak ita nia rain no ita nia povu. Mais duké ida ne´e, Uma Fukun Nasional mos nudar fatin, iha nebe reprezentante povu nian hala´o debates no diskusoens politikas hodi defende interese povu no futuru Nasaun nian. Iha kumprimentu ba deveres nudar representante povu nian iha Uma Fukun Nasional, deputadu sira la bele opta deit hodi tolan tomak programas nebe governu aprezenta, tambá deit razaun ba interese nasional, dezenvolvimentu nasional no interese povu nian, sein iha analizes kritikas nebe klean, nebe hatur iha kompromisu seriu atu hasai no hadia povu ida ne´e husi kiak no mukit nia laran. Deputadu sira presiza  tetu no tau iha konsiderasaun boot debates politikus husi programas politikus nebe aprezenta husi governu, nebe koresponde ou lae, ho koerensia, rigor, exijensia, kompometimentu politiku seriu, molok atu fo apresiasaun ka  aprovasaun.

Iha ámbitu poder fiskalizasaun no verifikasaun ba propostas  no programas husi governu - nebe sai hanesan dever no obrigasaun mos husi  representa povu nian iha Uma Fukun Nacional -  rejeisaun no aprovasaun husi programa governu, hola parte iha normalidade no naturalidade iha demokrasia reprejentativa, nebe adota mos iha ita nia lei inan.

Nune´e, faktus nebe rejista, ligadu ho mosaun rejeisaun ba programa governu nian, la signifika, tuir hau nia hare,  desrespeitu ba vontade povu nian, hodi espekula no kria krize politika desnecesária sein precedentes ba ita nia Nasaun, maibe, nudar atu normal no natural husi jogu demokratiku, iha nebe, ita presiza interpreta katak, sai opozisaun iha Uma Fukun Nacional la signifika atu simu ka konkorda tomak programas nebe governu aprezenta.  Rejeisaun ida ne´e hatur iha diferensa ideolojia no programatika entre partidus nebe existe, i tambá razaun ida ne´e maka, durante kampañha eleitoral, partidu ida-idak aprezenta ba eleitoradus sira, diferensas no especificiedades iha ámbitu programas politikus. Se karik partidu ida maka tenki, obrigatoriamente, aceita ka konkorda ho programa partidu seluk nian, diak liu, lalika lakon tempu hodi harí partidu barak, maibe sim, ita hotu afilia ba partidu ida deit. Iha aspektu diverjensia programatika ida ne´e maka, hau hanoin, Bloku Maioria Parlamentar nebe kompostu husi Partidu CNRT, PLP no KHUNTO, mosu ho objektivu atu aprezenta alternativas ba governasaun ida nebe estável, durável no segura hasoru VII Governu Konstitusional nebe frazil no indefensável, formadu husi FRETILIN ho PD.

Maibe, wainhira ita observa komportamentu husi opiniaun publika relasiona ho konjuntura politika ida ne´e, pergunta no kestaun frekuentementes nebe mosu iha rede social no média social, maka interogasaun konaba atitude ilijitima husi deputadus opozisaun nian, relasiona ho rejeisaun ba programa VII Governo nian, fundamentadu akujasaun ho ideia falta nasionalizmu ou indiferente ho interese povu nian. Se ita analiza didiak komportamentu hirak ne´e, ita bele konklui katak, Pergunta no kestaun nebe mosu,  la adekuada ho sirkustansias politikas atuais, iha medida nebe ita hotu hatene katak, debate politiku iha Uma Fukun Nasional, nudar asuntu ida nebe la iha relasaun oitoan ho povu nebe sira koalia nudar sujeitu iha media social.

Karik nune´e, hau harak kestiona, será ké interese povu nian nudar bandeira ida, iha nebe ita hit kuandu ita iha situasaun difisil deit, no ita uza kuandu fó jeitu, hanesan expresaun idiomátika ida nebe ita rekore ho frekuensia hodi fundamenta manobras demagojikas no populistas?

Wainhira ita monu ba tentativa ida ne´e,  ita mos bele monu ba tendensia hodi hamihis no hafraku demokrasia nebe iha hela prosesu konstrusaun nia laran, tambá ita hotu hatene katak, jogu nebe ita asiste hela, hola parte iha demokrasia moderna.
Ita hotu konsiente katak Timor Leste presiza lao ba oin, maibe, iha parte seluk mos, Timor Leste presiza konsolida Nia procesu demokratizasaun, no  iha procesu inicial ida ne, ita presiza aprende no kompriende natureza husi demokrasia ne rasik, hodi labele interprete demaziada negativa ba  desizoens nebe representantes povu nian iha Uma Fukun Nasional foti. Tambá mosaun rezeisaun nebe aprezenta husi opozisaun kontra programa nebe aprezenta husi VII Governu iha Uma Fukun Nacional, hola parte mos husi regras demokrasia ida nebe ita hotu uza no abuza ho orgulho.

Aprezentasaun ba mosaun rejeisaun husi deputadus opozisaun sira laos signifika fim husi prosesu tomak nebe iha kursu, maibe, nudar inisio husi prosesu ida nebe, kabe ba S.E senhor Presidente da Republika, autoriedade no kompetensia tomak, hatuir iha KRDTL, hodi foti medidas nebe adekuadas tuir dalan juridiku  nebe vigora iha ita nia Estadu, seim provoka instabilidade institucional desnecesária.

Iha momentu de turbulensia politika ida ne´e, se ita tenki eskolha liafuan nebe ita preciza, presizamente korajen. Korajen atu foti desizaun politika nebe kontradiz ho ita nia pozisaun, hodi ultrapasa situasaun difisil nebe ita hotu hasoru; korajen hodi assumi kompromisu politiku no aseita regras husi jogu demokratiku ida ne´e; korajen atu tane as interese Nasaun nian duké interese ideolojia partidu nian;  korajen atu hili dalan ho responsabilidade hodi salvaguarda jerasaun timor nian iha futuru oin mai. Tambá ita hotu presiza politikus nebe korajosus hodi didika an ba kauza komum liu husi  submisaun ba regras demokratikas, atu nune bele fo resposta no solusaun ba problemas nebe ita nia governu hasoru.

Povu Timor Leste sei moris iha prosperiedade nia laran, wainhira existe governu ida nebe forte, estável no durável atu bele iha marjem ka espasu hodi implementa programas politikus viáveis em prol ba dezenvolvimentu nasional no moris diak ita hotu nian.  

P.S. Artigu ida ne´e la hakerek tuir padraun ortografiku tétum nebe estabelese husi Institutu Nasional Lisguistika.

Rojer Rafeal T. Soares
rrtsoares@hotmail.com

Sem comentários: