segunda-feira, 9 de janeiro de 2017

Timor-Leste lakon ona nia belun boot ida - PM timoroan

Mário Soares nia mate reprezenta lakon ida hosi "belun di'ak ida no defensór Timor-Leste nian" no líder ida ne'ebé apoia maka'as luta ba independénsia, hatete hosi primeiru-ministru timoroan ba Lusa.

"Timor-Leste lakon ona nia belun di'ak ida no defensór ida. Hakmatek ba nia klamar no hato'o kondolénsia ba família no povu portugés", Rui Maria de Aráujo hatete.

"Ami lamenta nia mate, maibé Timor-Leste nia ezisténsia hanesan Estadu no Nasaun hanesan testamentu hosi Mário Soares nia grandiozidade ne'ebé hahú hosi momentu sira susar liu hosi luta ba autodeterminasaun Timor-Leste nian iha dékada 80 hatene sai solidáriu no defensór ba direitu sira povu maubere nian", nia hatete.

Prezidente Repúblika timoroan, Taur Matan Ruak, iha tinan liubá fó ona ba Mário Soares Grande Colar hosi "Ordem de Timor-Leste", hanesan "koñesimentu maka'as" ba "solidariedade no apoiu ativu" iha luta ba independénsia nian.

Iha serimónia ida iha Lisboa iha fulan-Outubru liubá, ne'ebé kondekora mós Jorge Sampaio, líder timoroan hatudu ona "rekoñesimentu klean ba humanizmu, ba espresaun oioin solidariedade nian no apoiu ativu ne'ebé maka Soares ho Sampaio, iha tinan barak nia laran, alimenta ona luta ba liberdade, autodeterminasaun no independénsia Timor-Leste nian".

"Sira na'in rua halo kontribuisaun fundamental sira ba ezisténsia Timor-Leste livre no ba amizade fraternal entre timoroan sira no portugés sira", destaka ona hosi xefe Estadu timoroan nian hafoin entrega insígnia sira ba antigu Prezidente Jorge Sampaio no ba João Soares ne'ebé reprezenta nia aman, eis-xefe Estadu Mário Soares.

Mário Soares mate iha loron-sábadu ho tinan 92, iha Hospital Cruz Vermelha, iha Lisboa, ne'ebé hetan internadu durante loron 26 nia laran hahú hosi loron 13 Dezembru.

Governu portugés dekreta ona lutu nasional loron tolu, hahú hosi loron-segunda.

Soares kaer ona kargu importante sira iha nasaun no nia moris konfunde ho istória rasik demokrasia portugeza nian: kombate hasoru ditadura, hanesan fundador PS nian no Prezidente Repúblika.

Mário Alberto Nobre Lopes Soares moris iha loron 07 Dezembru 1924 iha Lisboa, fundador no líder dahuluk PS nian no sai nu'udar ministru Negósiu Estranjeiru hafoin revolusaun 25 Abril 1974.

Primeiru-ministru entre 1976 no 1978 no entre 1983 no 1985, Soares maka husu adezaun ba Komunidade Ekonómiku Europeiu (CEE) iha tinan 1977 no asina tratadu ne'e iha tinan 1985. Iha tinan 1986, nia manán eleisaun prezidensial sira no sai ona nu'udar Prezidente Repúblika durante mandatu rua to'o tinan 1996.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: