quarta-feira, 24 de janeiro de 2018

Atanásio Viana Hakarak Hale’u Timor ho Oras 24


DILI, (TATOLI) – Aventureiru timoroan, Atanásio Viana, hakarak hale’u Timor-Leste ho oras 24 nia laran, eseptu Oekusi no Ataúru hodi komemora loron restaurasaun indepéndensia 20 maiu ba tinan ne’e.

“Ha’u hakarak record fó volta Timór iha loron ida de’it. Ema barak dehan labele mas mai ha’u laiha buat ida mak labele, ho ko’alia hanesan ne’e motiva liután ha’u sei bele”, katak Boy Sabak, naran estimadu mane ho idade 34 ne’e iha Kafé U’ut Mandarin, horisehik.

Liuhusi atividade Timor Story Adventure (TSA), Boy Sabak hakarak hatudu ba ema iha rai-laran no liur katak Timór ne’e fatin ida ne’ebé seguru bainhira ita haleu.

Atubele realiza nia atividade ida ne’e, Vikeke oan ne’e hala’o ona teste iha terrenu foin lalais iha loron 3 to’o 7 janeiru hodi haleu Timor, la inklui Ataúru ho Oekusi. Maski dalaruma latama iha sidade husi kada munisípiu balun ne’ebé liu kona de’it sira-nia área tasi-ibun nian, liuhusi dalan protokolu, ho rute husi Dili bá Likisá, Balibo, Maliana, Maukatar, Suai Vila, Jumalai, Kasa, no tama fali Hatudu, Simpang 3 Betanu-Same, depois Natarbora, Vikeke, Uatulari, Uatukarabou, Iliomar, Lospalos mai fali Laga, Baukau no Manatutu.

Tanba espíritu aventura ne’ebé maka’as maka mane ne’ebé moris iha maiu loron 18 ne’e koko nafatin iha fulan oin atu nia hakarak ida haleu Timór ne’e hatún fali ba loron rua antes halo eventu boot ho aventura mota (solo touring) loron ida nia laran nune’e bele la’o ho di’ak iha maiu hodi selebra loron independénsia Timor-Leste nian ba da-XVI.

“Ne’e para sukat loron ida ne’e bele ka la’e? Mas ha’u fiar aan katak bele hela tanba suporta ho motór Yamaha 250 cc dalaruma bele. Ha’u gosta aventura ho motor tanba ida ne’e lasees husi buat foun foin halo. Iha planu ho kolega sira atu halo guiness book record, maibé iha prosesu nia laran karik sira envolve mós, se karik ha’u halo tiha hanesan ne’e entaun bele hamosu inspirasaun ba ema seluk hakarak halo, bele  timoroan no malae ho tarjetu oras 24 no sira hakarak bele hatún ba oras 20 de’it”.

Halo aventura dezde 2014 to’o 2018, Atanásio konsege dada aventura sira husi Indonézia, Inglaterra, Índia, Austrália no Alemaña hodi haleu Timor-Leste.

Aleinde fó volta ida ne’e objetivu mak hakarak demostra fatin turístiku Timor-Leste nian iha munisípiu hotu no atu dada ema liur ne’ebé gosta halo aventura ho mota atubele mai nomós hatene moris komunidade nian iha baze ne’e oinsá? Husi fatin ida bá fatin seluk nomós halo karidade liuliu ba eskola oan sira ne’ebé dalaruma bá eskola sein kondisaun ne’ebé bele suporta hanesan la’o ho ain tanan, materiál eskola ne’ebé lasuporta no liuliu hatudu katak haleu Timór ne’e seguru laiha sentimentu tauk.

“Eletrisidade balun laiha, labarik sira bá eskola dalaruma sapatu laiha, ita labele haree de’it mak iha Dili. Timór ne’e fatin tránzitu internasionál, tránzitu motór nian, sira husi Austrália tama husi Darwin mai Timór mak bá NTT mas dalabarak sira mai iha Dili de’it tanba infromasaun laiha atu bá fatin seluk no sira-nia hanoin dahuluk ne’e mak seguransa, maibé ha’u-nia atividade ne’e hatudu katak Timór seguru. Durante ha’u la’o haleu Timór ho aventureiru koñesidu Indonézia nian laiha problema, toba ho komunidade, osan mak hasai sosa hahán de’it tanba sira ne’e hanesan ikóniku kuandu halo promosaun tutan tan ema ne’ebé akompaña sira-nia web no bele hatene sobre Timór”.

Tanba gosta halo atividade ida ne’e maka iha 2016, Boy haleu munisípiu hotu ho eventureiru mota hamutuk na’in-hitu, maibé la’o ho seguru no laiha buat ida no aventureiru sira dehan Timór ne’e furak la’ós iha Dili de’it mas nia paizajen fora husi kapitál impresionante.

 “Atu haleu Timór hotu ita tenke bá uluk lai Ramelau mak bele hetan munisípiu hotu mas atu fó volta liu de’it entaun liuhusi dalan protokolu de’it. Timór nia distánsia ne’e ladún dook só nia dezafiu mak iha terrenu (medan) mak dalan”.

Tanba haleu Timór liuhusi atividade TSA dezde 2014 to’o mai agora, graduadu sikolojia husi universidade ida iha Jogjakarta iha 2011 ne’e hatete poténsia merkadu ida mak turizmu no tenke dezenvolve turizmu baze komunitáriu tanba iha ne’ebá komunidade. Ezemplu hanesan Suai Loro, Estadu tenke tau matan tanba iha uma-lisan furak, malae balun lakohi toba otél, sira hakarak toba iha uma ne’e, hadi’a tan de’it mak haris-fatin halo pakote ida. Bainhira toba iha ne’ebá dadersán hadeer haree ema soru-tais iha, bele organiza ema dahur no buat sira ne’e kompletu hotu ona ema rai-liur kontente hodi haree Timór nia úniku ida ne’e.

“Ha’u hakarak halo istória ida ba ha’u-aan rasik atubele tutan ba oan sira, família no timoroan bele hatete netik. Mai ha’u haleu Timór ho motor ne’e sei lapara to’o ha’u labele sa’e, tanba ne’e hakarak nafatin halo promosaun, hatudu ba ema liuhusi asesu ba mídia sosiál atu ema barak hatene. Durante la’o haleu Timór ne’e laiha problema tanba abitante sira fo fatin atubele hela no seguru atu la’o bá fatin ne’ebe de’it tanba laiha ameasa ka hahalok ladi’ak husi ema ruma”.

Aventureiru ne’ebé dezde ki’ik gosta sa’e bisikleta ne’e ho atividade TSA ida ne’e iha futuru hakarak kolabora ho estasaun telvizaun atu halo porograma aventura nian hatudu ba ema Timor-Leste nia beleza. Tanba ne’e daudaun sei prepara amostra vídeo nian hodi aprezenta ba ministeriu turizmu ne’ebe foka liu ba turizmu.

Atu halo record ho hale’u Timór iha oras 24 nia laran liuhusi tividade ida ne’e, ema ne’ebé mak sei hiit bandeira atu hahú nia aventura ne’e tuir planu Boy eskolla Xefe Estadu Maior F-FDTL Coronel Falur Rate Laek ne’ebé hanesan mós nia konselleiru.

Durante atividade TSA ne’e halo, Boy iha parseiru ka hetan suporta husi Ministériu Turizmu, Yamaha, Charity, Insight Timor-Leste, USAID.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Boy Sabak, aventureiru mota. Foto/Facebook.

Sem comentários: