quarta-feira, 24 de janeiro de 2018

Impase Polítiku Refleta Ego Polítiku Na’in Nian


Fulan 6 liu tiha ona hahu husi eleisaun jeral iha loron 22 Jullu 2017. Durante ne’e Timor-Leste kontinua iha krize polítiku nia laran, ne’e signifika katak lideransa Timor-Leste hakarak buka hetan puder ba ukun duke halo atendementu ba povu. Impase polítiku ne’e kontinua nafatin hahu hosi konflitu pesoal entre polítiku na’in sira, la’os tamba sira lakonkorda malu kona-bá sira nia polítika. Maske impase polítiku ne’e nia hun ho abut klean tebes, tan ne’e lideransa Timor-Leste tenke fo prioridade ba interese povu nian. Fundasaun Mahein (FM) ezije lideransa polítiku sira atu dudu sees sira nia ego atu nune’e Governu ho Parlamentu Nasional atu fo atensaun liu ba ezijensia komunidade bai-bain.

Luta ba daudaun ne’e maka entre lideransa partidu FRETILIN iha parte seluk ho partidu CNRT iha sorin seluk. Konflitu polítiku ida ne’e rezulta hosi resultadu eleisaun parlamentu nian iha ne’ebé Partidu FRETILIN hetan votus barak oituan liu CNRT. Rezultadu ida ne’e hamosu Partidu FRETILIN forma governu minoria, iha sorin seluk partidu CNRT ho partidu opozisaun sira forma Aliansa Maioria Parlementu (AMP) ne’ebé lakohi submete ba governu minoria. Maibe abut konflitu ne’e sikat ho konflitu entre personalidade lideransa partidu FRETILIN ho CNRT ne’ebé hahu mos iha tempu resistensia ba luta ukun rasik an nia.

Iha tinan 1984, hadau malu kargu iha ailaran momentu luta ba ukun rasik an ne’ebé hamosu fahe malu ida boot tebetebes iha tempu rejistensia nian. Ikus mai, iha lideransa balu fo presaun ba lideransa seluk fahe malu no balun ba rende ba militar Indonezia, no lideransa seluk kontinua nafatin iha ailaran halo rejistensia ba luta ukun rasik-an. Komandante sira ne’ebé obriga ba rende momentu ne’eba mos iha kargu hanesan ho lideransa iha Partidu FRETILIN tempu agora, nune’e mos sira seluk ne’ebé lidera funu mos lidera Partidu CNRT. Konflitu horizontal-vertikal iha rejistensia resulta krize moruk nian entre lideransa sira ba ukun rasik-an iha momentu ne’eba. Daudaun ne’e lideransa sira ne’e sai ona elit polítiku iha Timor-Leste iha era ukun rasik-an, diferensia bazea ba ego pesoal mos haburas ritmu polítiku nasional.

Nu’udar resultadu hosi historia ne’e, lideransa sira nia personalidade – ne’e la’os ona sai hanesan perguntas kona-bá programa polítika ka idolojia – maibe sai ona ritmu polítika iha Timor-Leste. Konflitu ego nia hamosu ona krize polítika iha 2006, iha ne’ebé polítiku na’in sira halo kompetisaun ba ajenda polítika sira nian ne’ebé hafahe povu ba Loro Sa’e-Loro Monu. Iha tinan 2015, banhira Partidu FRETILIN nia membru pesoal balun tama ba Partidu CNRT nia governasaun hanesan los governu unidade nasional. Ida ne’e halo Timor-Leste nia diferensias refleta iha personalidade durante tempo barak nia laran. Daudaun ne’e divisimismu ida ne’e mosu fali tan ona depois fulan hirak liu eleisaun parlamentar iha 2017. Dala ida tan Polítiku na’in sira Timor-Leste nia derota tan ho nia povu rasik, ne’e sorin ida.

Sorin seluk, elit polítiku sira sai tiha ona ka’an ten ba ukun, povu ordenariu hatudu nia hahalok laiha ka’an atu halo violensia / rungu-ranga. Ida ne’e fo sinal katak maduramente sira hatudu ona lala’ok polítiku ne’ebé tasak hosi povu, tamba sira lakohi ona polítiku na’in sira manipula sira nia interese hanesan iha 2006. Povu Timor-Leste aprende ona ida ne’e katak, wainhira akontesimentu konflitu entre elit polítiku, vítima ne’e sempre ba povu baibain. Lideransa Timor-Leste tenke banati tuir hahalok diak hosi povu, nune’e mos sira seluk mos servisu ho konstrutivas atu bele atinje kompremisiu ida.

Iha loron 22 Janeiru 2018 Governu ida ne’e nia idade tama ona ba fulan 6 ona ho Parlementu Nasional, ne’e signifika katak Prezidente Republika (PR) agora halo dezisaun atu forma governu foun ou atu halo eleisan antisipada. Iha Tersa feira halo konsultasaun ba partidu sira ne’ebé asentu iha Parlementu no iha Kuarta PR halo konsulta ho Konsellu Estadu, konsultasaun hirak ne’e hotu PR halo para bele hetan solusaun ruma hodi ba halo desizaun. Tamba impase polítiku ne’e kontinua. Tanba ne’e FM husu ba sidadaun nasional atu bele koopera no bele hamutuk simu saida deit maka PR foti ba desizaun. Maka Povu Timor-Leste tenke kontinua kria paz no hakmatek iha bairo sira ka iha aldeia ho suku sira.

Nune’e mos, elit polítiku na’in sira tenke fokus ba resultadu ida ne’ebé produktivu ho konstrutivu ba povu baibain. Dala ruma elit polítiku na’in sira sempre dehan “interese nasional” maibe liafuan ne’e sira sempre hatur iha sira nia interese rasik liu buat hothotu. Duke sira halo kontinua sira nia inflexibilidade ba daudaun ne’e, diak liu sira tenke servisu hamutuk iha programa polítika hamutuk. Sira mos tenke halo mentor ba lideransa foin sa’e Timor-Leste nia ba futuru. Tempu to’o daudaun ona katak lideransa historiku sira tenke husik mundo polítiku ona no suporta liderasan jerasaun foun sira kaer ukun estafeta nian. Ba tempu daudaun ne’e, no lideransa ba tempu ida ne’e duni, tenke halot ona deskusaun entre sira nian kona-bá diferensia ideas no ego, atu bele hasees ba desestabilizasaun Timor-Leste. Laiha tan ona diferensia polítiku ne’ebé signifikante entre autor polítiku, maka konsensus polítiku bele hamosu. Deut malu ka ruun-nehan ba malu no ego ida ne’ebé mak nia jeitu destrusaun ne’e tenke hakotu ona i para sempre!

Sem comentários: