terça-feira, 2 de fevereiro de 2016

Prezidente husu halo beibeik fiskalizasaun ba Orsamentu Estadu tinan 2016


Prezidente Repúblika Taur Matan Ruak iha semana kotuk husu ba Tribunál Rekursu atu halo beibeik fiskalizasaun tuir lei, ba norma balun hosi Orsamentu Estadu Timor-Leste tinan 2016 nian, tuir fonte hosi ninia gabinete haktuir ba Lusa. 

"Pedidu ba fiskalizasaun ne’e hato’o iha semana kotuk. Husu atu halo fiskalizasaun beibeik ba norma balun ", tenik fonte hosi gabinete Taur Matan Ruak.

Desizaun kona-ba pedidu hosi Taur Matan Ruak nian sei bele demora, relasiona kondisaun saúde hosi Prezidente Tribunál Rekursu, Guilhermino da Silva nian, no tanba tromboze maka desde semana kotuk, nia baixa hela iha ospitál Singapura.

Fonte hosi Tribunál Rekursu fó konfirmasaun ba Lusa katak simu ona pedidu hosi Taur Matan Ruak, no maski lahaktuir klean, maibé esplika katak kondisaun saúde hosi Guilhermino da Silva "grave".

Bainhira sei hein desizaun ruma hosi Tribunál Rekursu, instánsia judisiál bot liu iha Timor-Leste, ezekusaun ba Orsamentu Estadu hala’o ho normalidade.

Desizaun hosi xefe Estadu ne’ebé lafó sai ofisialmente ba imprensa, hanesan pasu foun ba problema entre Prezidente, Governu nomós Parlamentu Nasionál, relasiona ho Orsamentu Estadu ba tinan ne’e.

Problema ne’e mosu bainhira sei kontinua ho espekulasaun kona-ba Taur Matan Ruak ne’ebé sei kandidata-aan ba kargu primeiru ministru iha eleisaun 2017.

Pedidu ba fiskalizasaun hosi Taur Matan Ruak nian ne’e, abranje liu ba iha norma Osamenru Estadu ne’ebé nia rasik kestiona bainhira iha 29-dezembru liu ba, nia fó veto no haruka hikas ba Parlamentu Nasionál.

Bainhira fó vetu xefe Estadu kestiona kona-ba aspetu hasa’e investimentu ba projetu infraestrutura, hodi hateten katak “sei laiha retornu efetivu”, hanesan ba Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEEMS) ka projetu Tasi Mane, iha parte sul bainhira hamenus despeza públika ba setór hanesan Saúde, Edukasaun no Agrikultura.

Nia mos dezafia kona-ba kriasaun hosi “Fundu Infraestrutura foun” bazeia ba regra Lei Orsamentu no Jestaun Finanseira nian, relasiona ho fundu espesiál nomós uza Fundu Petrolífera liu tiha limiti anuál hosi rendimentu sustentadu.

Haruka hikas orsamentu ne’e ba Parlamentu Nasionál atu aprova fila fali iha fulan janeiru, lahó alterasaun ruma, ho unanimidade, hodi halo krítika ba xefe Estadu, hodi tenke promulga testu refere.

Maski nune’e, iha komunikadu ne’ebé fó sai kona-ba promulgasaun dokumentu refere, Taur Matan Ruak haktuir nafatin katak laiha mudansa kona-ba “razaun hirak ne’ebé halo hodi fó veto polítika, liu-liu hirak ne’ebé relasiona ho prioridade ba nesesidade bázika povu nian”.

“Promulgasaun hosi OJE ba tinan 2016, liu-liu ezekusaun hosi OJE refere, sempre ho kontrolu hosi Prezidente Repúblika, tuir Konstituisaun haktuir”, hatutan, gabinete Taur Matan Ruak iha testu hanesan.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: