sexta-feira, 29 de abril de 2016

PM timoroan la troka liberdade imprensa ho "iresponsabilidade hosi imprensa"


Primeiru-ministru timoroan afirma ona iha loron-kinta katak nia la troka liberdade imprensa nian ho "iresponsabilidade hosi imprensa" no sei la partisipa iha gabinete prokuradór nian hodi desidi atu avansa ka la'e ho kesar ida hasoru jornalista na'in rua no jornal ida. 

"Nu'udar sidadaun timoroan ida ne'ebé tenki simu perseguisaun durante tinan 24 hosi okupasaun indonéziu, apoiu hosi prinsipál poder osidental sira, inklui hosi defensór balun hosi liberdade imprensa nian iha mundu, ha'u sei la troka liberdade imprensa no liberdade espresaun nian ho iresponsabilidade hosi imprensa no espresaun iresponsavél sira liberdade nian", afirma hosi Rui Maria de Araújo.

"Hanesan ema ofendidu, ha'u laiha kontrolu hosi desizaun hosi gabinete prokuradór nian. Sei hanesan imposivel mai ha'u hodi partisipa iha gabinete prokuradór nian relasionadu ho nia funsaun sira investigasaun nian no implementasaun hosi lei iha Timor-Leste hanesan sira konsidera adekuadu tuir lei", nia hatete.

Pozisaun hosi Rui Maria de Araújo hakerek iha karta ida hodi hatán ba organizasaun internasional haat jornalizmu nian ne'ebé hakerek ona ba primeiru-ministru timoroan, iha semana ne'e, hodi apela atu hasai kesar hasoru jornalista na'in rua no jornal timoroan ida.
Freedom House, o Committee to Protect Journalists, o South East Asia Journalist Unions ho International Federation of Journalists refere ba kesar ne'ebé xefe Governu aprezenta hasoru jornalista sira Oki Raimundos ho Lourenço Martins no jornal Timor Post, tanba artigu ida ne'ebé publika iha fulan-Novembru.

Resposta ho pájina haat ne'ebé hakerek iha loron-kinta, ne'ebé Lusa iha asesu, la hakerek hodi Governu nia naran no asina de'it hosi Dr. Rui Maria de Araújo, ne'ebé afirma katak aprezenta dokumentasaun ba gabinete prokuradór nian relasionadu ho artigu ne'ebé nia nu'udar sidadaun no la'ós nu'udar xefe Governu nian.

Kazu hahú ho publikasaun iha loron 10 fulan-Novembru hosi artigu ida iha diáriu Timor Post ho títulu "suspeita katak eis-asesór ida hosi Ministériu Finansa (MdF) entrega ona projetu ida ba empreza indonéziu ida".

Aleinde imajen ida hosi dokumentu ida ne'ebé asina hosi Rui Araújo, ne'ebé agora nu'udar primeiru-ministru, no hosi asesór na'in rua seluk hosi MdF, refere ba empreza PT Sistemindo Teknomata Mandiri maibé iha lejenda foto no testu hosi artigu ne'e refere ona empreza PT Packet System Indonesia, "maski jornalista afirma iha artigu hanesan katak Timor Post iha kópia ida hosi karta rekomendasaun nian".

Iha testu, jornalista refere ona katak signatáriu na'in tolu rekomenda ona hodi fó kontratu - iha kauza maka fornesimentu hosi konteúdu sira ba edifísiu foun MdF nian - a empreza (ho naran ne'ebé la loos) "tanba empreza kumpri kritériu hosi konkursu", hodi hatutan katak "ema balun konsidera hanesan entrega simples ida hosi projetu sira".

"Ho respeitu tomak ba liberdade imprensa no espresaun nian, ne'e hanesan sala faktuál sira? Jornalista sira bele hakerek no jornal sira publika notísia ida hanesan ne'e tanba de'it liberdade espresaun no liberdade imprensa nian?, Rui Araújo husu.

Rui Araújo la konkorda mós ho argumentu hosi organizasaun haat ne'ebé hatete katak jornal publika tiha ona koresaun hosi artigu hodi hatete katak publika de'it notísia ida ho deklarasaun sira iha konferénsia imprensa ne'ebé primeiru-ministru nega ona "akuzasaun falsu sira" no pedidu deskulpa ida "ne'ebé temi de'it sala tékniku ida".

"Laiha liafuan úniku ida hodi koriji akuzasaun sira lahó baze ne'ebé ha'u refere tiha ona. Ne'e la'ós de'it sala tékniku ka faktual ida. Artigu tomak bazeia iha alegasaun ida katak kontratu ida rekomenda ona ba empreza ida, buat ne'ebé laiha apoiu ho baze iha dokumentasaun ne'ebé aprezenta hosi jornal", Rui Araújo refere.

Xefe governu fo hanoin katak lei imprensa estabelese direitu hatán hosi ema ruma ne'ebé afetadu ho artigu sira imprensa nian no direitu ba koresaun, hodi haree responsabildade sivil no kriminal sira.

"Buat ne'ebé ha'u halo maka aprezenta ba Gabinete Prokuradór nian faktu sira hosi akuzasaun falsu ida hasoru ha'u ne'ebé vulgarizadu. Depende hosi prokuradór hosi aprezenta ka la'e kesar ida", nia hakerek.

Nia hatutan katak aprezenta ona faktu sira tanba lei imprensa fó ba nia direitu hodi halo no tanba "alegasaun sira korupsaun krimi públiku nian" ne'ebé investiga hosi Ministériu Públiku, "hanesan prudente atu sidadaun sira ne'ebé hetan akuzasaun públiku aprezenta faktu sira" ba prokuradór.

Nia subliña katak atu iha ka la'e kesar ida, krimi hosi "denúnsia bosok", ne'ebé hakerek iha kódigu penal no ne'ebé refere hosi organizasaun haat, hanesan mós krimi públiku ida ne'ebé autoridade sira bele investiga, ho kesar ka lahó kesar.

"Hanesan provizaun ida hosi lei kriminal hodi prevene akuzasaun falsu sira hosi konduta kriminal. Iha hodi proteje integridade hosi investigasaun kriminal no hosi prosesu prokuradoria nian. Iha númeru ida hosi demokrasia dezenvolvidu sira, liuliu sira ne'ebé maka bazeia iha lei sivil", nia hakerek.

Raimundos Oki ho Lourenço Martins agora hetan Termu Identidade no Rezidénsia bainhira sei hala'o investigasaun sira.

SAPO TL ho Lusa - Foto@ Gabinete do Primeiro-Ministro de Timor-Leste

Sem comentários: