quinta-feira, 5 de maio de 2016

Akordu Ortográfiku sei nafatin implementa ritmu oioin iha nasaun lusófonu


Akordu Ortográifku 1990 nian sei kontinua implementa  ho ritmu ne’ebé diferente iha nasaun sira maka hamutuk iha Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP), tuir  prosesu ne’ebé hala’o ona hosi  Portugál no Brazil.

Akordu Ortográfiku ne’e ratifikadu ona hosi  parlamentu nasionál Brazil, Portugál, Timor-Leste, Giné-Bisau, Saun Tomé no Prínsipe no Kabuverde.

Iha Mosambiké,  norma ne’e sei hein ratifikasaun hosi parlamentu no Angola seidauk regula iha instituisaun nível governu nian.

Ritmu aplikasaun Akordu Ortográfiku iha oioin entre Komunidade Nasaun Lian Portugés  (CPLP), hanesan entrevista ida ne’ebé hala’o tiha ona ba Lusa, iha janeiru, Marisa Mendonça, diretora ezekutivu Instituto Internacional da Língua Portuguesa (IILP), refere katak buat hotu sei depende ba rekursu ne’ebé kada nasaun iha.

Brazil, ne’ebé  assina  akordu ne’e iha Lisboa loron 16 dezembru iha 1990 no ratifika iha 18 abril 1995, termina ona períodu tranzisaun, sai ona hanesan norma obrigatóriu iha  01 janeiru 2016.

Akordu ninia prosesu implementasaun  finaliza ona iha Portugál, ne’ebé hahú vigora iha 13 maiu 2015, maski hetan  kontra hosi  grupu sosiedade sivil.

Iha Saun Tomé  Prínsipe sei hala’o hela prosesu ba medida implementasaun tuir Akordu.

Iha Kabuverde, ne’ebé sai ona hanesan  norma obrigatóriu iha 01 de outubru 2015, ninia aplikasaun sei liuhosi asaun  nesessáriu iha esklaresimentu kona-ba grafia foun, tuir  IILP, enkuantu Mosambiké  norma ne’e sei hein ratifikasaun hosi parlamentu, prosesu ne’e la’o  kleur oituan tamba iha mudansa ba Governu.

Diferente ho  situasaun Angola nian, ne’ebé  Akordu Ortográfiku lahetan  autorizasaun iha nível governu, maski investimentu finanseiru nasaun ninia plataforma dijitál ho Vokabuláriu Ortográfiku Komum (VOC), ne’ebé maka disponibiliza hosi IILP.

Situasaun instabilidade polítika iha Giné-Bisau halo implementasaun Akordu ne’e  iha nasaun ne’ebá  susar tebes hanesan prioridade ida no, iha  Timor-Leste, difuzaun, uzu no implantasaun iha lian portugés báziku liu kona-ba aplikasaun norma foun ne’e.

Kona-ba iha  Giné Ekuatoriál, ne’ebé adere ba CPLP iha jullu 2014, laassina Akordu ne’e, maibé ninia reimplementasaun iha lian portugés sei hetan fatin iha territóriu bazeia ba grafia foun, tuir  IILP.

To’o agora, halo ona mudansa ba IILP atu  integra iha VOC Vokabuláriu Ortográfiku Nasionál (VON) Brazil, Kabuverde, Mosambiké, Portugál no Timor-Leste.
Iha loron  05 maiu, halo ona komemorasaun ba Loron Lian Portugés no Kultura CPLP.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: