domingo, 6 de novembro de 2016

Sekretária ezekutiva foun dehan katak CPLP iha “potensiál bot”


Sekretária ezekutivu CPLP foun horisehik defende katak komunidade luzófona “iha potensialidade bot” iha rekursu naturais, umanu no estratéjiku, tanba ne’e tenke aproveita ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómika Estadu Membru nian.

“Ita hamutuk nasaun sia, n’ebé fahe ba kontinente haat, ho abitante besik milloens 300. Karik CPLP maka hanesan nasaun únika, maka sei sai hanesan ekonomia bot dalima iha mundu, tanba ne’e maka ha’u fi’ar katak ita labele taka matan ba realidade ne’e no ita tenke iha partidu”, dehan Maria do Carmo Silveira iha entrevista ba Lusa.

Bainhira liu hosi Lisboa, hafoin fila halo parte tiha iha Simeira Komunidade Nasaun Lian Portugés (CPLP) nian ne’ebé hala’o iha Brazilia hosi segunda to’o tersa-feira ne’e, governadora hosi Banku Sentrál Saun Tomé no Prínsipe dehan katak “komunidade ne’e iha buat oioin atu fó, maibé idaidak iha potensialidade ne’ebé bele aproveita kedas”.

Bainhira husu kon-ba exekuibilidade hosi koperasaun ekonómika emprezariál bot ida hosi nasaun membru sia ne’e, hanesan objetivu ne’ebé defini ona iha Vizaun Estratéjika Foun, aprova iha Brazília, eis-primeira ministra saun-tomense ne’e haktuir katak iha asaun konkreta ne’ebé tenke halo, hanesan Konfederasaun Emprezariál CPLP ka Uniaun Esportadór CPLP nian.

“Ba CPLP ne’e rasik, tenke rona Estadu membru sira, presija halo avaliasaun kona-ba oinsá maka ita bele implementa rekomendasaun hirak ne’e, maibé ha’u fi’ar katak bele”, nia dehan.

Maria do Carmo Silveira konsidera ida ne’ebé maka sai hanesan oportunidade maka “buka atu lori CPLP ba to’o sidadaun sira”, atu nune’e sira bele “hatene liu no sente envolve maka’as liu tan ba projetu ne’e”, nomós defini grupu alvu balun ne’ebé hakarak atu alkansa dezigniu ne’e, liu-liu feto, estudante ka emprezariadu sira.

"Ha’u hakarak atu iha tinan rua tuir mai ninia rohan, iha ona grupu alvu ne’e envolve maka’as liu ba iha CPLP”.

Dalan ida mos atu hakbesik-aan ba organizasaun sidadaun nian, maka fasilita mobilidade ema nian entre Estadu-membru barak, hanesan buat ne’ebé sai alvu hosi proposta konkreta ida hosi Governu portugés, durante simeira Brazília, ne’ebé maka Lisboa defende “forma espesífika hosi autorizasaun rezidénsia sélere ida, ba sidadaun nasionál nasaun membru sira nian”, liu-liu atu fasilita mobilidade akadémika, estudantil ho profesional.

“Iha espetativa kona-ba ne;e, iha difikuldade balun ne’ebé real. Primeiru ministru Portugal lansa ona proposta di’ak ida ne’ebé tenke estuda. Ita sei estuda ba iha nivel Sekretariadu ezekutivu nian, mai ita diskuti hanesan nasaun sira no ha’u fi’ar katak ita bele identifika forma atu implementa”, dehan Maria do Carmo Silveira, ne’ebé sei asumi funsaun hothotu, hahú 1-janeiru.

Kona-ba objetivu atu promove “progresiva konstrusaun hosi sidadania CPLP nian ida”, ne’ebé mos haktuir ona iha deklarasaun ikus hosi Simeira Brazília, future sekretária ezekutivu ne’e dehan katak ida ne’e hanesan kestaun ne’ebé “bot”, maski nune’e hatutan katak iha proposta hirak ne’ebé interesante, hanesan fó rekoñesimentu ba direitu sosiál hosi sidadaun hosi Estadu-membru seluk.

"Ha’u lahree sidadaun Saun Tomé no Prínsipe nian ida maka bele vota iha Timor-Leste, maibé iha aspetu ne’ebé bele analiza".

Maski hanesan feto sekretaria ezekutiva daruak hosi CPLP iha tinan 20 ninia laran, hafoin Dulce Pereira iha 2000-2002, Maria do Carmo Silveira garante katak sei asumi funsaun ne’e “lahó komplesu ruma”. Dehan katak sai feto “hanesan fatór ida ba limitasaun balun” iha sosiedade nasaun lian portugés ninia leet, “maski hetan ona avansu maka’as kona-ba material ne’e”.

“Feto sira presija liu buat barak, duke mane, sempre iha beibeik dúvida kona-ba feto sira-ninia kbi’it, tanba ne’e maka serbisu ne’e sai dobru”, tenik ekonomista saun-tomense, hodi rekoñese katak ninia nomeasaun “hanesan ezemplu ida ba iha nivel CPLP no Saun Tomé no Prínsipe ne’ebé iha progresu (…) maski sei presija halo tan buat barak”.

“Hanesan pasu importante ida ne’ebé ha’u hatene no hanesan baibain, ha’u koko atu fó buat di’ak hotu, atu lahatuun feto sira-ninia espetativa, hosi ha’u rain no komunidade ne’ebé ha’u tenke serbisu hahú oras ne’e”.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: