segunda-feira, 30 de julho de 2018

Austrália-TL Kompromete Hafoun Parseria


DILI, (TATOLI) – Governu Austrália liuhusi Ministra Negósiu Estranjeiru (MNE), Julie Bishop, no governu Timor-Leste (TL), reprezenta Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dionísio Babo Soares, komprete hafoun hikas parseria ba futuru.

“Austrália no Timor-Leste fahe valór ba malu no sei serbisu hamutuk, haree ba oportunidade, maibé mós haree ba dezafiu sira iha rejiaun”, hateten Ministra Negósiu Estranjeiru (MNE), Austrália, Julie Bishop, ba jornalista sira liuhosi konferénsia imprensa ho nia omologu iha MNEK, Praia dos Coqueiros, ohin.

Servisu hamutuk ne’e La’ós foka de’it ba iha relasaun bilaterál maibé iha rejiaun Indo-pasífiku no iha globál.

Enkuantu, ministru Dionísio Babo Soares akresenta TL no Austrália iha relasaun istórika; koneksaun entre ema ho ema, hodi fó liman ba malu iha tempu ne’ebé presiza.

“Durante enkontru ami halo diskusaun kona-ba relasaun entre Timor-Leste no Austrália no ami kompromítidu loke pájina foun ba amizade no parseria. Ami kontente tebes ho relasaun ne’ebé forte no ekselente entre país rua, ne’ebé inklui kooperasaun no área barak tan”, haktuir Dionísio Babo Soares.

Entretantu, tuir komunikadu ne’ebé TATOLI asesu kona-ba deklarasaun konjunta entre Dionísio Babo Soares ho nia omologu Australiana haktuir kompromisu ba kapítulu foun ida iha relasaun bilaterál ne’ebé sei hametin lasu no hakle’an liutan kolaborasaun.

Hala’o diskusaun estensu kona-ba relasaun no kooperasaun bilaterál nomós rekoñese amizade entre nasaun rua ne’e metin tebes.

Komuniakadu ne’e haktuir governante rua ne’e mós rekoñese relasaun kle’an entre ema-ba-ema, reflete ona iha interkámbiu kulturál, relijiozu, edukasionál, negósiu, militár, komunidade nomós desportu ne’ebé mak hala’o ona entre nasaun rua durante tinan barak, no sai hanesan fundasaun ba relasaun país rua nian.

Ministru Dionísio Babo Soares no ministra Julie Bishop apresia asinatura istóriku ba Tratadu entre Austrália ho Repúblika Demokrátika Timor-Leste estabelese Fronteira Marítima iha Tasi Timor (Akordu Fronteira Marítima) iha Nova Iorke, iha loron 6 marsu 2018.

Ezekutivu rai rua ne’e kompromete tau prioridade ba ratifikasaun Akordu Fronteira Marítima ne’e hafoin halo konkluzaun ba aranju tranzitória no sira-nia prosesu internu kona-ba tratadu.

Kompromete hala’o diálogu regulár entre governu rua no konkorda atu organiza enkontru tinan-tinan iha nível Ministériu Negósiu Estranjeiru nomós ofisiál seniór sira ne’ebé prioridade bilaterál sei atinje.

Konkorda atu hakle’an parseria ekónomika iha Timor-Leste, hadi’a no simplifika ambiente investimentu no negósiu.

Alende ne’e konkorda atu enkoraja kresimentu iha setór privadu no hadi’a ligasaun komérsiu, investimentu no ekonómiku.

Konkorda servisu hamutuk iha pakote foun ida kona-ba empregu no inisiativa ba kresimentu ekonómiku.

Nune’e mós nota importánsia husi dezenvolvimentu kompeténsia sira, loke kampu serbisu no mobilidade laborál hodi apoia timoroan sira-nia poténsia.

Selebra kontribuisaun husi inisiativa oioin hanesan Seasional Workers Program, Austrália Awads no New Colombo Plan, hanesan parte ida hodi hafoin hikas parseria ekonómiku.

Konkorda mós atu kontinua hala’o diskusaun konstrutiva kona-ba dezenvolvimentu rekursuGreater Sunrise, no haree ba ninia importánsia ba Timor-Leste nia prosperiedade.

Reafirma kompromisu ba seguransa rejionál no protesaun ba domíniu marítima ne’ebé nasaun rua kompartilla. Hametin liután parseria ne’ebé kle’ur ona iha área seguransa no defeza, liuhusi hasa’e kapasidade iha área defeza, aplikasaun lei, inténsifika no informasaun ba malu.

Kompromete hakle’an kolaborasaun iha seguransa marítima atu kombate ameasa komun sira hanesan krime transnasionál no iha protesaun ba rekursu marítima.

Ministru Dionísio Babo Soares espresa ninia gratidaun no apresiasaun ba Austrália nia kompromisu ne’ebé atu kontinua suporta Timor-Leste nia dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku.

Entretantu Ministra Bishop reafirma Austrália nia kompromisu sai parseiru dezenvolvimentu ida ne’ebé efikáz no konfiável ba Timor-Leste.

Governante rai rua ne’e kompromete ba Akordu Parseria Dezenvolvimentu  foun ida hodi suporta Timor-Leste ninia prioridade sira ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku.

Ministru ho ministra halo kompromisu promove igualidade jéneru, hakbiit no inklui feto sira, inklui liuhusi atividade dezenvolvimentu konjuntu sira hothotu.

Ministra Bishop enkoraja Timor-Leste atu adere ba Konvensaun kona-ba Ema ho Defisiénsa sira-nia direitu no oferese atu tulun iha prosesu implementasaun.

Kompromete mós atu hasa’e kooperasaun ekonómiku trilateral ho Indonézia hodi masimiza oportunidade komérsiu no investimentu sira ho Indonézia parte Leste no Austrália parte norte.

Nu’udar nasaun sira ne’ebé iha hanoin hanesan, ministru ho ministra konkorda ona atu hasa’e konsultasaun no kooperasaun iha forum rejionál nomós internasionál. Sira konkorda kolabora iha Sistema Nasaun Unida nian atu serbisu hamutuk hodi prepara Timor-Leste hodi kontribui ba iha Misaun Internasionál Manutensaun ba Pás.

Ministra Julie Bishop reafirma Austrália nia apoiu ba Timor-Leste nia esforsu atu tama ba iha Asosiasaun Nasaun Sudeste Aziátiku (ASEAN, sigla iha inglés) no Organizasaun Komérsiu Mundiál (WTO-sigla iha inglés) no hateten Austrália sei kontente atu suporta aplikasaun ruma iha futuru husi Timor-Leste atu sai membru ba Nasaun Commonwealthnian hanesan demokrasia belun ida ne’ebé valoriza direitu umanu no estadu direitu.

Ministru ho ministra reafirma tan sira-nia kompromisu forte bazea ba regra internasionál no apresia Tratadu Fronteira Marítima no utilizasaun Komisaun Konsiliasaun Independente UNCLOS (United Nations Convention on the Law of the Sea) nian hanesan testament ida kona-ba oinsa lei internasionál bele fasilita solusaun pasífika ba disputa sira.

Ministru Dionísio Babo Soares no ministra Julie Bishop konkorda ona atu serbisu hamutuk hodi komemora loron aniversáriu INTERFET (International Force East Timor) ba dala 20, katak ho okaziasaun ida ne’e iha 2019, sei sai momentu ida atu reflete no selebra Timor-Leste nia susesu boot hanesan estadu soberanu indepedente ida.

Jornalista: Rafy Belo | Editora: Rita Almeida

Imajen: Ministru Negosiu Estranjeiru no Kooperasaun TL, Dionisio Babo Soares, hamutuk ho ninia omólogu, Julie Bishop, bainhira hasoru malu iha Praia dos Coqueros, ohin. Foto António Goncalves

Sem comentários: