sábado, 18 de julho de 2015

CNCTL SELEBRA LORON INTERNASIONAL KOPERATIVA


DILI - Confederasaun Nasional Coperativa Timor-Leste (CNCTL) selebra Loron Internasional Koperativa hodi hanoin hikas loron internasional ba globalizasaun solidaridade kooperativa ba ema hotu bazea ba mensajen Amu Papa Francisco katak koperativa hotu iha mundu tenke loke odamatan ba ema hotu no globaliza solidaridade koperativa.

Prezidente CNCTL, Elizario Ferreira hateten objetivu CNCTL hanaran eventu nasional  tanba loron refere  mundu tomak selebra tinan 93 loron internasional ba koperativa ho Aliansa Koperativa Internasional tinan  21 loron internasional ba koperativa hamutuk ho organizasaun nocõens Unidas. Nia dehan tema sorumutu nasional koperativa mak globaliza soliedariedade koperativa ba ema hotu, tema ne’e CNCTL foti bazeia ba iha lideransa uma kreda nian papa Francisco nia mensagen ba kooperativa hotu iha mundu globalizasaun.

Tuir Elizario, komunidade Timor-Leste moris iha situasaun ekonomia subsistensia liu aktividade agrikultura jeralmente iha produsaun ida ne’ebe limitadu, diversifika kuaze labele halao tanba kapital ne’ebé limitadu, institusaun bankaria ka kreditu formal limitadu no ho jurus ida ne’ebé ás tebes halo komunidade rural la hetan kapital hodi halao negosiu tanba ne’e importante tebes ejistensia koperativa.

“Komunidade rural konsidera nuddar komunidade marjinalizadu ne’ebé beik no la prudenti iha asaun, maske maioria populasaun rural agrikultores ne’ebé iha kapasidade atu halo negosiu sira la hetan oportunidade atu halo kreditu ba iha institusaun finanseiru ne’ebe ejiste iha Timor Leste,” dehan Elizario. Nia esplika katak planu desenvolvimentu nasional ne’ebé mak konsentra iha governu sentral hamosu kmamuk (vakuman/estrag nasaun) iha nivel baze ne’ebé presiza ho inisiativa komunidade rasik tanba kondisaun merkadu ne’ebé deskontradu halo negosiante no sidadaun agrikultures sira la konsege atu kompete.

Elizariu afirma tan katak kondisaun infra-estrutura ne’ebé kuaze 50% fase ba kontruksaun halo negosiante no agrikultures sira susar atu sirkula hodi fa’an sira nia produtu ne’ebe nudar sira nia rezultadu serbisu. “Seidauk iha sentru ba kreatividade Nasional ne’ebé nudar sentru ba promosaun kreatividade sidadaun nia hanesan homan, soru tais no seluk seluk tan, menus ba movimentu koperativa, industria Micro no pequenas empresas, seidauk iha klinika negosiu ida ne’ebé kondusivu,” katak nia.

Nia dehan bazea ba observasaun ki’ik ne’ebé CNCTL halao hodi haree ba kondisaun real ne’ebé populasaun no membru koperativa infreta maka presiza dezenvolvimentu ekonomiku ida ne’ebe inklusivu signifika igual no kualidade katak atendementu halao liu husi fo apoiu ne’ebe kontinua ba area potensial hanesan negosiu kiik negosiu Mikro, pequenas empresa no Indusria inklui kooperativa.

Nia dehan autor sira ne’e mak sei iha kapasidade atu hamosu karater kresimetnu ekonomiku ida inklusivu ho kualidade tanba sira sei kontribui direita ba hatur froma kresimentu ekonomiku ida inklusivu no kualidade. “Objetivu husi sorumutu ohin no aban atu setor kooperativa bele hakotu nia planu poltika nasional ba koperativa nudar meios ida atu hatan ba perguntas hirak hanesan ita iha ne’ebé perguntas ne’e sei halo analiza ba situasaun real koperativa nian, ita atu ba ne’ebé, sei halo analiza kona-ba pozisaun kooperativa nian vizaun sei kolia kona ba oinsa mak ita atu atinji metas ka atu  iha fatin ne’ebé ita hakarak to’o ba ,”dehan Elizario ba partisipante sira.

Nia dehan liu husi sorumutu nasional sei hakotu poltika nasional ba koperativa nudar meius atu kontribui ba dezenvolvimentu ekonomiaku, kresimentu nasional, redus kiak no kriasaun kampu servisu ba feto no foin sae sira hodi bele hamosu rezultadu diak ba ben estar ema hotu nian. Iha fatin hanesan Ministru kordenador Asuntu Economia no Ministru Agrikultura no Peskas, Estanislau Aleixo da Silva ne’ebé marka mos prezensa iha serimonia ne’e hateten politika governu sei halo reforma ekonomia iha Timor-Leste no perioridade premeiru mak kona ba kooperativa hodi bele haforsa ekonomia rai laran.

“Tan ne’e hau labele promote buat ida maibe iha tinan oin mai ami sei iha preparasaun orsamentu sei apoiu inisiativa barak,  hau konteti teb-tebes tanba hau rona karak koperativa barak liu husi formasaun foin sae sira,” dehan Estanislau. Nia dehan Ministeriu Agrikultura iha programa ida atu fo apoiu ba iha inisiativa joven sira ne’ebe mak hakarak halao aktividade iha agrikultura no programa bo’ot ne’ebé MAP sei halao mak haree kona-ba oinsa kria empregu iha area rurais hodi nune’e joven sira labe buka serbisu deit  iha kapital.

“Oinsa mak ema labele halai mai buka serbisu iha Dili entaun aktividade sira ne’e tenke liu husi formasaun  nomos kooperativa tanba Ministeriu Komersiu Industria halao ona aktividade iha kooperativa barak,” katak nia. Nia infroma katak ba oin governu sei iha inisiativa hodi apoiu grupu kooperativa sira hodi nune’e bele hadia dezenvolvimentu ekonomiku iha Timor-Leste. Iha selebrasaun loron koperativa ne’e marka mos  prezensa husi eis prezidente CCI-TL, Julio Alfaro, grupu koperativa Baucau, Atauro, Likisa, estuadante Unital no ema kuzae atus tolu (300) resin. (BT)

Business Timor - Pedro

Sem comentários: