quarta-feira, 19 de agosto de 2015

Eis-komandante Falintil rekoñese sala tempu uluk nian, no defende timor-oan ninia unidade


Eis-komandante Falintil, brasu armada hosi rezisténsia timor-oan, Rogério Lobato ohin rekoñese katak iha luta ba libertasaun Timor-Leste “sira komete erru balun” no liu hosi timor-oan ninia unidade, maka konsege alkansa objetivu ne’e. 

“Dala barak revolusaun hamate ninia oan rasik”, dehan Rogério Lobato, iha konferénsia ida ne’ebé hala’o hodi komemora tinan 40.º hosi fundasaun Forsa Armada Libertasaun Timor-Leste (Falintil), hanesan pilár rezisténsia timor-oan nian ida mós no luta ba Timór ninia ukun-aan.

“Ami luta hodi defende povu. Maibé ita hotu halo sala, no dala barak, ita rasik maka oho ita-ninia maun-alin rasik. Ita tenke rekoñese ida ne’e. No ha’u hein katak loron ida líder Fretilin nian, bele ko’alia kona-ba ne’e”, dehan.

Konferénsia ne’ebé hala’o ohin, halo parte mós ba iha atividade ne’ebé realiza desde semana kotuk hodi komemora tinan Falintil ba dala hat-nulu (40), no aban maka sei sai hanesan pontu altu ba komemorasaun ofisiál ne’e iha Tasi Tolu.

Harii hanesan brasu armada Fretilin nian (Frente Revolucionária do Timor-Leste Independente), no Fretilin hahú marka sira-ninia papel ba istória timor-oan, iha loron 15-agostu-1975, bainhira lee “Deklarasaun Insureisaun Armada” iha Aisirimou, besik Aileu, parte sul Dili.

Hanoin hikas momentu ne’ebá liu hosi serimónia omenajen ne’ebé hala’o semana ne’e no ne’ebé hetan partisipasaun hosi dirijente timor-oan prinsipál sira.

Iha 1987, Falintil sai apartidária no konsolida hanesan brasu armada rezisténsia ba okupasaun indonézia. Hafoin Timor-Leste hetan indepedénsia, Falintil transforma ba Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), tanba ne’e maka iha serimónia 20-agostu sei hala’o mós parada militár, um minutu de silénsiu, fó kondekorasaun, promosaun no halo pasajen ba reforma kuadru F-FDTL nian.

Iha ninia intervensaun, Lobato haktuir hikas kona-ba momentu bainhira sira harii Falintil, kaptura hosi soldadu portugés sira iha Aileu no Dili, funu sivil ho UDT nomós ho membru istória seluk hosi movimentu pró-independénsia iha Timor-Leste.

“Iha momentu di’ak, nomós ladun di’ak. Ami luta kontra malu. Buat balun maka larezolve ho lolos. Ami labele simu bainhira revolusaun ne’e hamate ninia oan rasik”, haktuir hikas.

“Ita manan luta. Agora ita tenke hamutuk, maski akontese ona buat hirak ne’e, ho nune’e maka ita bele dezenvolve nasaun ne’e. Ita tenke luta ba Timór, atu nune’e labarik sira bele moris iha nasaun ne’ebé di’ak no lasofre hanesan saida maka ita sofre ona”, dehan.

Iha reta finál hodi hetan ukun-aan, nia dehan, liu-liu kona-ba papel importante hosi frente diplomátika, hodi temin “papel no apoiu importante hosi Portugal” nomós figura hanesan Jorge Sampaio no Antonio Guterres.

"Ida ne’e hanesan luta koletiva ida, hosi frente armada, frente klandestina, frente diplomátika, no hosi igreja. Ita manan tanba forsa koletiva ne’e", hateten.

"Agora ami serbisu hamutuk. Ami hanesan belun. Ami la’os tenke iha hanoin hanesan, maibé ami hotu iha hanoin ba buat ida, maka dezenvolvimentu nasaun nian ", defende.

António da Conceição, ministru Edukasaun nomós moderadór debate, haktuir hikas katak momentu hanesan ne’e importante tebes, tanba “konta hikas istória ne’ebé importante tebes, liu-liu ba jerasaun foun sira”.

"Ajuda kuda hikas ita-ninia nasionalismu, ita-ninia koñesimentu hanesan nasaun. Iha ne’e, ita la’os iha tribunál, maibé ita hotu hamutuk hodi fahe informasaun, no rona istória", konsidera.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: