segunda-feira, 24 de agosto de 2015

UMA KREDA LOLOS MAK SARANI

Jornal Nacional - editorial

Ohin loron povu, li-liu Sarani Katolika no, hirarkia igereja senti orgullu ho apoiu Governu nian, ho mos konstrubisaun husi sarani sira rasik hodi halo rekonstrusaun igreja sira iha Timor Leste.

Maioria igreja nebe governu liu husi Fundos Sosiedade Sivil no mos konstrubuisaun sarani sira nian konsege hadia igreja sira ho modelu kuaze eropa, Modelu nebe uniku. Igreja sira nebe governu konklui ona rekonstrusaun nee mak, Igreja Ossu, Igreja Motael, Igreja Balide, Igreja Viqueque no Igreja Suai.

Igreja nudar fatin ida atu sarani sira halibur malu hamutuk hodi koalia ho Nai maromak, konversasaun santidade hodi hametin no haklaken fiar hodi haboot dignidade hanesan Maromak ninia oan no mos koñese liu tan Nain Jesus Cristo.

“uma kreda ne’e sai sinal, maibe uma kreda lolos ne’e mak sarani ida-idak ho ninia kondisaun hodi haklaken fiar no hakbesik a’an ba Nai Maromak liu husi uma kreda” Dom Basilio.

Los duni amo,igreja ka uma kreda nee bele halo diak oinsa, dezeña tuir arkitetu antigu nian no estilu europeia nian maibe importante mak oinsa sarani sira aproveita uma kreda nee hodi loron ba loro uza ba koalia ho Maromak, hakbesik an ba maromak liu husi orasaun.

Laiha duvida kuandu haree uma kreda ida furak, funan – funan, renda- renda maibe importante mak oisan utiliza uma kreda ida nee, sarani sira tenki utiliza uma kreda sira nee hodi haklaken nai maromak ninia lia funa ba sarani sira tomak. Karik publiku sei lembra lia fuan kmanek kardeal Pietro Parolin nian nebe afirma iha pontu rua, importante ‘faith and action’, fiar no asaun. Sai saranai diak laos deit fiar maibe tenki akompaña ho asaun.

Fiar labele iha ibun tutun deit, katolika laos iha kartaun Identidade ka Bilite Indentidade, maibe sai sarani Katolika ida nebe fiar nain, kontribu hakalaken evanjelisasaun nian ba sarani sira tomak. Sai sarani labele fiar nain deit maibe tenki konkretiza ita nia fiar nee iha moris loron loron nian. Li-liu oinsa bele kria domin no paz, harmonia sosial.

“Igreja ne’e fo mos fatin ba ita atu haburas, hametin valores familia, solidaride domin, ita servisu maka’as hodi fo kontribusaun ba ita nia nasaun no povu nian ho valores sira seluk ne’ebe halo ita kompletu liu tan hanesan Timor oan,” Taur Matan Ruak.

Agora koalia konaba fundo ba sosiedade sivil nee, fundos nebe governu aloka ba item sosiedade sivil nian atu bele oinsa konfiksoes relijiosas sira bele aplika ba hodo hetan fundos nee hodi mellora konidasaun konfisoes rejiosas sira nian.

Apoiu governu nian hodi konstroe fila fali igreja sira nee laos tamba Maioria populasaun relijiaun Katolika maibe apoiu sira nee orsamenta ona iha Orsamentu Jeral Estadu nian kada tinan tan nee relijiaun seluk mos bele aplika ba fundos nee ho objetivu atu hadia no habuas relijiaun iha pais nee. *

Sem comentários: