domingo, 1 de novembro de 2015

Orsamentu tinan 2016 nian ba infraestrutura boot sira iha Timor sa’e 9,1%


Projetu infraestrutura boot sira Timor-Leste nian iha orsamentu mak preve hosi dólar millaun 269,7 (euro millaun 247) iha tinan 2016, ne’ebé reprezenta aumentu 9,1% kompara ho mak prevee ba tinan 2015.

Dadus makroekonómiku hosi livru sira Orsamentu Estadu nian (OE) ba tinan 2016, ne’ebé entrega iha semana ne’e hodi debate iha Parlamentu Nasionál, publika horisehik iha pájina online Ministériu Finansas nian.

OE prevee katak parte boot hosi despeza iha Fundu Infraestrutura (FI) ba programa estrada sira hamutuk (millaun 107,5 ka 39,8%), ba Programa Dezenvolvimentu Tasi Mane, iha súl illa nia (millaun 56,6 ka 21%), ba programa apoiu ba finansa públika (millaun 19,1 ka 7,1%) no ba programa aeroportu sira nian (millaun 15,2 ka 5,6%).

FI harii iha tinan 2011 hodi finansia "projetu-xave infraestrutura sira ho dimensaun boot, boot liu dólar millaun ida", konsidera esensiál, hanesan rede eletrisidade, estrada, ponte, abastesimentu bee moos, portu no sistema irrigasaun.

Projetu "fundamentál sira hodi apoia kresimentu ekonómiku sustentável no transformasaun sosiál iha Timor-Leste" ne’ebé desde tinan 2011 reprezenta injesaun besik dólar rihun millaun 2,68 iha FI hodi finansia programa 22, inklui Parseria Públiku-Privada (PPP) no empréstimu hosi rai liur.

Governu rekorda katak prosesu eletrifikasaun – ne’ebé bele fornese elétriku ba 75% iha nasaun – hanesan projetu boot dahuluk hosi dezeñu infraestrutura foun sira Timor-Leste nian.

"Oras ne’e governu fó hela prioridade ba investimentu iha estrada nasionál, portu, aeroportu no barrajen sira, mak maioritariamente sei finansia liuhosi empréstimu", esplika livru orsamentál nian.

"Atualmente hahú hala’o traballu konstrusaun estrada barak ho eskala boot no iha ámbitu programa Tasi Mane, ho orsamentu 60% resin hosi FI ba tinan 2016 mak aloka ba programa rua ne’e", subliña.

Ba tinan sira oin mai, Governu antesipa aumentu signifikativu iha gastu ba infraestrutura sira, iha períodu entre 2017 no 2019, tanba "implementasaun konjunta hosi projetu infraestruturál estratéjiku oioin", hanesan Portu Baía Tibar, autoestrada Kosta Súl nian, Baze Fornesimentu Suai no Programa Dezenvolvimentu Tasi Mane.

Governu prevee gastu konkretu iha infraestrutura sira ho millaun 748,4 iha tinan 2017, ho millaun 1.205,7 iha tinan 2018 no ho millaun 751,2 iha tinan 2019.

"Iha tinan 2019 no 2020, gastu ba infraestrutura sira karik sei hahú tun, tanba sei konklui programa prinsipál hirak ne’e balun, no sei hetan mekanizmu alternativu finansiamentu infraestrutura nian hodi redús todan orsamentál iha infraestrutura sira ho eskala boot", lee iha dokumentu ne’ebé hanesan.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: