domingo, 29 de novembro de 2015

PR fó omenajen ba "erói anónimu sira" ne’ebé subar líder rezisténsia sira


Xefe Estadu horisehik fó omenajen ba reprezentante hosi grupu 28 sidadaun timoroan sira  nian ne’ebé iha tinan hirak ikus ne’e iha luta kontra okupasaun indenézia, entre 1991 no 1999 subar no proteje líder rezisténsia sira.

Taur Matan Ruak entrega medalla Orden Timor-Leste nian ba reprezentante hosi grupu sira ne’ebé, ho risku boot subar nia nolíder rezisténsia sira seluk- Xanana Gusmão, Mau Hunu, David Alex, Konis Santana ka Lu-Olo, no sira seluk.

Omenajen ida ba “erói anónimu sira” ne’ebé fó risku ba vida rasik hodi manifesta “espíritu patriotizmu”, no proteje líder sira iha sira-nia uma, abrigu subterráneu, kintál no fatin sira seluk, uitoan ba nasaun tomak.

"Kontributu signifikativu ida", destaka Prezidente Repúblika iha dekretu ne’ebé aprova kondekorasaun sira, hosi ida ne’ebé "ajuda proteje líder rezisténsia sira" .

Hanesan pontu aas ida mós hosi serimónia sira ne’ebé horisehik, iha kampu Palaban iha kapitál enklave Oekusi, komemora tinan 40 proklamasaun unilaterál hosi independénsia Timor-Leste nian, testu ne’ebé horisehik lee hikas hosi fundadór nasaun nian ida mós, Mari Alkatiri.

Taur Matan Ruak prezide serimónia hasa’e bandeira ho parada ida mak lidera hosi tenente-koronel infantaria Haksolok no kompostu hosi kompañia ida-idak hosi komponente terrestre, navál no apoiu no servisu Forsa Defeza Timor-Leste nian (F-FDTL) no pelotaun Polísia nasionál nian ida (PNTL), operasaun espesiál, orden públika no patrullamentu fronteira.

Partisipa mós hosi elementu seguransa sivíl, bombeiru no eskuteiru sira no grupu responsável ba guarda bandeira tolu: ida ho joven estudante 28 hosi eskola sekundária hosi munisípiu 12, ida seluk ho elementu 40  no ida ikus ho ekipa guarda bandeira.

Iha farda militár kór-matak-kastaña sira-nia sorin, grupu hirak ne’e hatais mutin, ho estudante sira hatais tais tradisionál kór-azúl, mean no matak.

Lian inu nasionál nian, interpreta hosi banda múzika F-FDTL nian, bandeira Timor-Leste sa’e iha bandeira-rin mak harii iha tribuna onra nia oin, iha ne’ebé iha prinsipál individualidade timoroan sira no konvidadu internasionál sira, inklui prezidente Tribunál Konstitusionál, Joaquim de Sousa Ribeiro, reprezentante hosi Estadu portugés.

Iha nia diskursu, Taur Matan Ruak, defende katak Estadu tenke reforsa nia servisu ba sidadaun sira, liu-liu iha área esensiál sira hanesan saúde ka edukasaun.

Estadu tenke sai efikás no efisiente, "tenke uza rekursu sira ho forma rasionál" no dezenvolvimentu "tenke sai hosi Dili no bá distritu sira", ho polu dezenvolvimentu ne’ebé atrai investimentu nasionál no estranjeiru ba esensiál prosesu diversifikasaun ekonómika.

Hanesan ezemplu nia destaka progresu iha enklave Oekusi, iha ne’ebé responsável sira autoridade rejionál nian no Governu sentrál kria hela zona ekonómika eskluziva.

Nia hatete katak unidade, pás no estabilidade hanesan "kondisaun importantes ba dezenvolvimentu no konsolidasaun  ba Estadu" tanba ne’e presiza kolaborasaun ema hotu nian iha prosesu dezenvolvimentu nasaun nian.

Xefe Estadu ne’e apela mós ba sidadaun no família sira atu ativu iha konstrusaun Estadu, buka atu ba ekola no hetan formasaun hodi ajuda gerar importante ekonomia familiár.

Taur Matan Ruak halo referénsia ba líder timoroan sira, entre sira ne’e nia destaka Mari Alkatiri no José Ramos-Horta, sobrevivente hosi primeiru Governu ne’ebé simu pose iha tinan 40 liubá, no "memória hosi mártir nasionalista sira" ne’ebé halo "sakrifísiu boot iha luta ba libertasaun Timor-Leste nian".

Nia hatete katak sira ne’e mak veteranu sira hosi frente armada, klandestina no diplomátika, ne’ebé "fó ezemplu ba nasaun" no ne’ebé ohin loron "kontinua inspira" timoroan sira, ho "korajen no dignidade".

Taur Matan Ruak refere ba tinan 500 kontaktu entre portugés ho timoroan sira no papél igreja katólika nian, ne’ebé fó sai iha marka identidade timoroa nian, ohin loron sai "membru família boot ida nian iha kontinente haat".

SAPO TL ho Lusa - Foto: Prezidénsia Repúblika

Sem comentários: