domingo, 10 de janeiro de 2016

Monok Mós Bele Ko’alia


Labarik ne’e fou-foun ba eskola nia hasoru mestre sira mós mestre sira dehan ema lahatene ko’alia ne’e lalika mai ganggu tan ema normal sira. Depois ami sibuk liu tanba labarik la hatene ko’alia ne’e ami hanorin halo nusa.

Iha kalohan tada udan atu monu rai. Iha ahi-suár tada iha ahi-matan. Kondisaun ida ne’e mak akontese ba família uma-kain Felix Freitas no Elisita Gusmão Belo. Hosi sira nia oan na’in 10 (rua mate) hela na’in ualu (8) ne’e, a’in haat (4) seluk bele ko’alia hanesan ema normal no oan na’in ha’at (4) seluk fali sofre defisiensia tilun no monok (lahatene ko’alia). Oan be monok ka lahatene ko’alia inklui mane tolu no oan feto ida (Flabiana “Abia” Belo Freitas, tinan 19).

Wainhira Abia nia otas halo fulan ne’en (6), nia inan Elisita Gusmão Belo haktuir katak Abia hahú nonook de’it no ninia jeitu hanesan ema monok ka nunuk (Makasae: Gugulai) sira. Bainhira Abia halo tinan neen (6), Abia husu buat ruma lahó liafuan maibé hatudu de’it ho ninia limanfuan-hatudu no hatene mak bolu Apa ho Ama de’it.

“Nia moris mai ne’e normal. Labarik hanesan moris mai maka moras hodi akontesse ida ne’e, la’e. Nia moris mai hanesan kosok-an seluk, sei hatene tanis no hakfodak. Too fulan neen (6), nia nonook hela de’it. Tama ba tinan ne’en (6), nia hetok monok no la hatene ko’alia too ohin loron,” haktuir Elisita Gusmão Belo hafoin hasoru malu ho mídia Matadalan iha Suku Buruma, Postu Adminístrativu Baucau, Munisípiu Baucau, Sesta (04/12/2015).

Hanesan labarik sira seluk, tama ba tinan ne’en, nia inan hatama nia ba eskola publiku hodi eskola kahor ho labarik normal hirak seluk. Iha ne’e, Abia bele senti katak iha diskriminasaun hosi professores hodi trata nia la hanesan ho labarik normal seluk tanba nia ema ho defisiente. Maibé iha eskola laran Abia mos hatudu prestasaun diak.

“Labarik ne’e fou-foun ba eskola nia hasoru mestre sira mós mestre sira dehan ema lahatene ko’alia ne’e lalika mai ganggu tan ema normal sira. Depois ami sibuk liu tanba labarik la hatene ko’alia ne’e ami hanorin halo nusa,” haktuir nia inan Elisita ho reen-namkurut, “Depois de nia eskola iha ne’e iha mudansa, nia hatene ko’alia no hakerek. Nia hakerek, konta Matemátika sira ne’e nia matenek liu, só ke nia la hatene ko’alia no la rona. Ida ne’e mós mestri sira ne’ebé hanorin la tau importánsia ba nia,” nia inan haktuir.

Hanesan udan monu rai iha bailoron naruk hodi halakon rai-rahun, ohin loron ho grasa wa’in hosi Maromak iha leten no ás, oras ne’e daudaun Abia ho nia alin mane na’in tolu (3) ne’ebé nu’udar defisiente hela ona iha Orfonatu Kongregasaun Madres Putri Maria dan Yosef (PMY) iha Suku Buruma, Postu Administrativu Baucau Villa, Munisipiu Baucau ho gratuita.

“Hanesan hetan milagre hosi Aman Lalehan, agora daudaun (Abia) feto bonita ne’e hahú  hatene ko’alia oituan ona. Ni abele hatene komprimenta ema no hatene reza. Nia hahú tama iha orfonatu ne’e iha tinan 2014. Agora iha ne’e nia hatene ko’alia, suku, reza hanesan ema normal,” nia ina Elisita informa ba Matadalan. (João dos Santos Soares)

Matadalan

Sem comentários: