domingo, 14 de fevereiro de 2016

Despeza ZEESM Boot Liu Reseitas


 “Ita boot mai halo intervista kona-ba benefísiu ne’e di’ak, agora kona-ba nia benefísiu ne’ebé ita atu sente oituan ne’e ita presiza kria kampu serbisu ida ba povu Timor, iha buat barak maka Timoroan bele halo la presiza ema dasa rai ho fa’an kios mós mai hosi Atambua ho Kupan, sé la nune’e ita temi benefísiu ba povu  Timoroan la hetan tanba ema seluk maka hetan benefisiu ne’e”.

Atu hatene kle’an liu tan, akompaña entrevista eskluzivu ne’ebé jornalista Matadalan (MTD) halo ho dosente Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fakuldade Ekonomia, Augusto Mendonça (AM), iha Liceu, Díli, Tersa (2/02/2016) foin lalais ne’e.

MTD: Oinsá prespetiva hosi ita boot kona-ba Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu (ZEESM) ne’ebé hala’o iha Oe-Cusse?

AM: Objetivu Governu kona-ba ZEESM ne’e nia benefísiu atu kontribui ba dezenvolvimentu nasionál iha parte ne’ebé maka atu aumenta Reseitas ba nasaun.

Maibé enkuantu oras ne’e dadaun sei aumenta hela despezas no seidauk iha rendimentu, ne’ebé ZEESM nia kontribuisaun ba iha Produtu Internu Brutu Nasionál (PIP) agora ne’e iha parte despeza maka boot liu, temporariamente kontribuisaun ZEESM ba iha Reseitas menus.

Parte pozitivu hosi espetativa ZEESM ne’e ba longu prazu,  ba futuru nian, maka kontribuisaun ba PIP ne’e boot, no kontribuisaun ba PIP kuandu boot bele hadi’a probreza, bele hadi’a bem estár, no bele hadi’a kondisdaun réal, inklui bele ajuda mós seitór privadu sira, ne’e duni atu hetan rendimentu ekilíbriu ne’e so ba iha longu prazu, agora ne’e seidauk. Atualmente seidauk, sei zero (0).

MTD: Tuir ita boot nia haree, oras ne’e dadaun sé loos maka sente benefísiu hosi ZEESM ne’e?

AM: Ema ne’ebé sente benefísiu ba iha ZEESM ne’e depende ita boot ba iha komunidade para husu sira sente ka lae, tanba ne’e tenki liu hosi fali peskiza profundu para hodi husu sé loos maka sente benefísiu ne’e iha Oe-Cusse, tanba komunidade hosi munisípiu 12 la envolve iha atividades ZEESM.

Kestaun ita boot nian ne’e di’ak, para ko’alia ho prezidente ZEESM lansa kestaun ida hodi hatene loloos sira sente benefísiu ka lae, sé sente karik persentazen hira no hira maka sente impaktu negativu hosi projetu ZEESM no hira maka sente impaktu pozitivu hosi implementasaun ZEESM.

MTD: Traballadores ba projetu ZEESM la’os koloka hosi 13 munisípiu, ida ne’e hanesan parte ida diskrimina trabaladores munisípiu 12 seluk ka lae?

AM: Negativu ZEESM ne’e boot lahalimar, hosi Timor haruka kareta hodi halo serbisu projetu nian atu ba ajuda  sira tolak tiha. Sira hakarak buat hotu mai hosi Indonézia maka halo de’it, hosi parlamentu hosi Governu iha ne’e haruka ona ekipamentus ne’ebé bele ajuda no kareta sira ne’ebé maka ita sosa folin baratu, agora prezidente ZEESM hakarak ne’e buat hotu tenki mai hosi Kupan ho Atambua.

Agora forsas laborais, kareta mós ita Timor iha, nusa maka ita la impresta ka aluga hodi akipamentus ba ajuda serbisu iha projetu ne’ebá, sé ekipamentus mai hotu hosi Indonézia ho folin karun ne’e impaktu negativu maka  osan halai sai ba liur ne’e barak liu (kasflu).

Iha ne’ebá ne’e prezidente ZEESM ho nia estrutura ne’e seidauk kalkulu didiak kona-ba uza ekipamentus Timor nian ho Indonézia nian  ne’ebé maka minus kustu no ne’ebé maka han kustu boot liu, ne’e duni tenki halo estudu biabilidade hodi tetu oinsá no minimal saida maka ita esforsu para redus kustu.

Ita halo projetu ida tenki halo kalkulu, para maizamenus osan bele sai maibé labele boot liu, la’os absolutamente ita la presiza ekipamentu rai seluk lae, maibé ita presiza tenta para redus.

Negativu sigundu ba Timor maka, forsas laborais hotu-hotu tenki mai hosi Indonézia, entaun saida maka akontese, benefísiu rendimentu ne’e la’os ba populasaun iha ne’ebá lae, maibé benefísiu ne’e ba populasaun iha Atambua ho Kupan, ne’e labele pelu menus sira tenki tetu buat sira ne’e.

Ita boot mai halo intervista kona-ba benefísiu ne’e di’ak, agora kona-ba nia benefísiu ne’ebé ita atu sente oituan ne’e ita presiza kria kampu serbisu ida ba povu Timor, iha buat barak maka Timoroan mele halo la presiza ema dasa rai ho fa’an kios mós mai hosi Atambua ho Kupan, sé la nune’e ita temi benefísiu ba povu  Timoroan la hetan tanba ema seluk maka hetan benefísiu ne’e.

Loke kios mós ema tenki mai hosi Atambua ho Kupan ne’e hanesan fó vantajen negativu ba povu Timoroan, hare ba parte seluk banku nasionál iha timor fó hela kréditu ba komunidade, treinu sira para halo kréditu hodi loke kios fasil liu, duke fan sasan ema tenki mai hosi Atambua ho Kupan ne’e benefísiu ba ema la’os ba ita timoroan.

MTD: Ita boot nia haree, objetivu hatur ZEESM iha Oe-Cusse ne’e tanba poténsia barak iha fatin refere, ka tanba iha interese selu?

AM : Sim. Nia poténsia  iha, ha’u nia haree  poténsia turístika maka boot liu iha ne’ebá para aban bain rua ita halo hanesan China ho Macao hanesan sentru atividade turístikas hodi turistas sira bele ba hodi apresia (desfruta) ambiente iha fatin ne’ebá, no ita bele kria mós hanesan Bali ida iha Timor ne’e bele maibé depende Prezidente ZEESM nia hanoin ita atu inklina liu ba ne’ebé, dezenvolvimentu turístiku ok, dezenvolvimentu infraestruturas para apoiu atividades turístikas. Ita kria atividade turístikas para sai poténsia ida kapas liu tanba iha ne’ebá ne’e la produs buat barak.

Iha ne’ebá ne’e produsaun agríkula maka hare, ikan, animal, bele mós ida ne’e ita kria para aban bainrua ema hosi nasaun seluk mai vizita Timor ba iha Oe-Cusse bele gasta osan iha ne’ebá, no osan ne’e bele ajuda valor PIP ne’e bele iha longu prazu mai.

Poténsia sira ne’e tenki iha kriatividade no estudus profundu hodi indentifika saida maka bele sai hanesan atividade negosiu atrativa ne’ebé bele dada investores no turístika no ema seluk ne’ebé maka iha interese atu halo koperasaun.

MTD: Projetu ZEESM bele fó impaktu atu korupsaun akontese iha laran ka lae?

AM: Iha posibilidade mós bele, tanba ZEESM uja autonomia finanseira autonomia de poder, tanba buat ida autonomia ne’e nia maka bele desidi buat hotu, agora akontabilidade mós iha nia liman, agora para atu prevene korupsaun  tenki kria auditoria interna no externu ne’ebé indenpendente, no parte rua ne’e tenki halo  koperasaun serbisu makas para hodi kontrola atividades projetu nian labele fó vantazen para hetan lukru ne’ebé nakukun nian, para estadu ho povu labele sai vítima.

Ne’e ha’u la refere ba ema ida, maibé hanesan prespetiva jerál de’it katak, vantazen maka ne’e, autonomia finanseira ne’e di’ak, maibé tenki iha kontrolu hosi Governu sentral, Governu sentral kuandu dukur hela, la uza meius barak hodi kontrola, posibilidades ba koruptores bele halo intervensaun. (David)

Matadalan

Sem comentários: