domingo, 14 de fevereiro de 2016

Poluisaun atmosférika hamate ema millaun 5,5 resin iha kada tinan


Poluisaun ár hamate ema millaun 5,5 resin iha kada tinan iha mundu tomak, ho ema mate barak iha Xina no Índia, fó sai investigadór sira horisehik. 

Previzaun sientista sira autór estudu nian mak fó sai iha konferénsia anuál Asosiasaun (Norte-)Amerikana nain ba Avansu Siénsia, ne’ebé hala’o iha kapitál EUA nian mak númeru ema mate prematura sei kontinua sa’e iha tinan hirak oin mai, karik la halo buat ida kontra poluisaun. 

"Poluisau ár hanesan fatór risku mate nian dahaat iha mundu, hosi dook, hanesan prinsipál risku ambientál ba moras", afirma Michael Brauer, profesór iha Eskola Populasaun no Saúde Públika iha Universidade da Colúmbia Britânica, iha Vancouver, iha Kanadá.

Poluisaun atmosférika mosu hafoin presaun arteriál aas, alimentasaun (la di’ak) no fuma hanesan fatór dahaat iha risku mate nian iha eskala mundiál, tuir estudu hosi Instituto de Métrica de Saúde.

"Redús poluisaun atmosférika hanesan forma inkrivelmente efisiente ida hodi hadia saúde populasaun nian", afirma Brauer.

Xina no Índia reprezenta ema mate 55% anuál iha eskala globál hosi poluisaun atmosférika.

Ema besik millaun 1,6 milhões mate iha Xina iha tinan 2013 no millaun 1,4 iha Índia.

Iha Xina, sunu “carvão” hanesan prinsipál kauza ba kualidade ár la di’ak-- no poluisaun ne’ebé provoka hosi “carvão” hamate ema rihun 366 iha 2013, afirma Qiao Ma, estudante doutoramentu ida iha Eskola Ambiente iha Universidade Tsinghua, iha Pekin.

Nia hatete katak poluisaun atmosférika bele hamate ema prematura entre rihun 990 no millaun 1,3 to’o 2030, tanba la iha medida ambisioza.

"Ami-nia estudu ilustra presiza estratéjia urjente agresiva liu tan hodi redús emisaun setór “carvão” no seluk", tenik Ma.

Iha Índia, prinsipál orijen mak sunu ai, estrume no biomassa hodi tein no hamanas.

Tuir orientasaun Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) ba kualidade ár, tenke poluisaun limita ba nível diáriu mikrograma 25 metru kúbiku.

Iha fevereiru, Pekin no Nova Deli nível ne’e, tuir norma, iha mikrograma 300 ka aas liu ne’e, liu 1.200% orientasaun OMS nian, avansa investigadór sira.

Populasaun mundiál 85% resin hela iha área sira ne’ebé la respeita orientasaun hosi OMS.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: