sexta-feira, 12 de fevereiro de 2016

Iha fulan ne'e Díli simu reuniaun daruak hosi ministru sira Komérsiu CPLP nian no Fórum Ekonómiku


Iha fulan ne'e Timor-Leste simu reuniaun daruak hosi ministru sira Komérsiu no reuniaun dahuluk Fórum Ekonómiku Globál CPLP nian, inisiativu sira ne'ebé hakarak hametin dezenvolvimentu hosi lasu komersiál sira no emprezariál sira iha mundu luzófonu.

Hanoin "konseitu ida asaun estratéjiku no konseptuál" ba dezenvolvimentu hosi komérsiu no investimentu iha Komunidade Nasaun sira Lian Portugés nian (CPLP) hanesan pontu sentrál ida hosi reuniaun ministru sira nian ne'ebé sei hala'o entre loron 21 to'o 24 Fevereiru no nia programa aprezenta tiha ona iha loron-kinta ne'e.

Iha enkontru ne'e sei halo mós balansu ida hosi implementasaun ba medida sira ne'ebé hetan ona akordu iha reuniaun dahuluk, iha Luanda, iha fulan-Maiu 2012, halo parte iha esforsu sira hosi prezidénsia Timor-Leste nian ba CPLP hodi bele hetan bandeira hosi negósiu luzófonu sira nian iha mundu.

Dezenvolve pilár ekonómiku hosi relasaun luzófonu sira no CPLP nian ho rejiaun sira seluk, iha kazu ne'e, ba Ázia ho Pasífiku, hanesan prioridade hosi prezidénsia timoroan nian, ne'ebé hakarak hametin projetu negósiu sira nian, estimula área privadu, promove parseria no fasilita transferénsia hosi 'know-how' no teknolojia sira nian.

Objetivu ida maka hetan internasionalizasaun boot ida hosi empreza sira hosi CPLP nia, iha kazu Timor-Leste nian, halo mós ponte ida ba merkadu sira hosi Ázia no Pasífiku.

Iha kontestu ne'e mós maka hala'o, entre loron 25 no 27 Fevereiru, Fórum Ekonómiku Globál dahuluk CPLP nian ne'ebé, tuir organizadór sira, rejista ona partisipante atus resin hosi nasaun 20 resin.

Enkontru hosi delegasaun ministeriál sira hahú loron 21 Fevereiru ho reuniaun ida hosi pontu fokál sira ne'ebé sei analiza grau implementasaun hosi deklarasaun Luanda nian no sei analiza projetu hosi Planu Estratéjiku hosi Koperasaun Multilaterál iha área komérsiu nian (2016-2018).

Iha loron-segunda, 22 Fevereiru, sei hala'o siklu ida konferénsia nian ne'ebé sei analiza, entre aspetu oioin, impaktu hosi krizi finanseiru no presu petróleu ne'ebé tuun iha nasaun sira CPLP nian.

Insentivu sira ba área privadu, adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu nian (OMC), relasaun entre CPLP ho Ázia no dezenvolvimentu ekonómiku iha Timor-Leste tama mós iha ajenda.

Enkontru loron 23 Fevereiru sei analiza komérsiu internu no aspetu sira hanesan sertifikasaun no laboratóriu sira hosi teste no dezenvolvimentu agronegósiu nian.

Ikusmai, iha loron 24 Fevereiru, sei hala'o sesaun solene, ne'ebé sei aprova Deklarasaun Díli nian.

Hahú loron 25 Fevereiru sei hala'o Fórum Ekonómiku Globál, ho tema "CPLP no Globalizasaun", ne'ebé hakarak hametin lasu sira entre empreza no emprezáriu luzófonu sira no estuda oportunidade sira investimentu no negósiu nian iha Timor-Leste.

Enkontru apoia hosi CPLP, hosi Konfederasaun Emprezariál CPLP nian (CE-CPLP) no hosi Uniaun Esportadór sira CPLP nian (UE-CPLP) no sei permiti promove Timor-Leste hanesan "plataforma ba dezenvolvimentu".

Iha ajenda hosi Fóruma tama área lima: indústria petrolífera, gás no estrativu; agrikultura no agroindústria; tasi no peska, indústria manufatureira; turizmu no infraestrutura sira.

Iha debate sei ko'alia kestaun sira hanesan knaar CPLP nian hanesan bloku multirejionál, knaar hosi bloku ekonómiku sira iha ekonomia globál no "dezafiu no oportunidade sira hosi insersaun CPLP nian" iha bloku ekonómiku rejionál sira.

Enkontru iha Díli aposta iha formatu promosaun produtu sira nian, serbisu no negósiu sira, hosi kontaktu entre empreza sira (B2B) no hosi aprezentasaun ambiente negósiu sira nian no investimentu sira iha nasaun partisipante sira. Inklui Hatudu ida ba Produtu sira hosi nasaun oioin, promosaun hosi empreza nasionál sira no komérsiu lokál sira no fatin ida hosi paínel internasionál sira hodi debate integrasaun ekonómiku entre nasaun sira CPLP nian no Ázia-Pasífiku no importánsia jeoestratéjiku hosi Timor-Leste.

Enkontru sei iha sala temátiku sira tuir nasaun ida-idak no sei iha fatin ba enkontru emprezariál sira, ne'ebé ajenda antes ona, ne'ebé sei iha perfíl ba empreza ida-idak no ba sira nia nesesidade ida-idak.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: