terça-feira, 10 de maio de 2016

Sekretáriu ezekutivu CPLP hatete katak labele muda ona Akordu Ortográfiku


Sekretáriu ezekutivu hosi Komunidade Nasaun sira Lian Portugés nian (CPLP), Murade Murargy, hatete iha loron-segunda ne'e katak labele muda ona kestaun Akordu Ortográfiku, hodi konsidera katak la presiza debate ne'ebé mosu iha loron hirak ikus ne'e kona-bá kestaun ne'e.

"Akordu ortográfiku tuir daudaun nia dalan. Nasaun sira ne'ebé seidauk ratifika halo daudaun prosesu ratifikasaun nian. Ha'u hanoin katak agora daudaun la presiza debate ida. Ema sira hanesan livre hodi ko'alia kona-bá asuntu, maibé laiha kontrovérsia ruma kona-bá Akordu Ortográfiku", hatete hosi sekretáriu ezekutivu CPLP nian.

"Mosambike ho Angola prepara daudaun hodi ratifika. Ha'u haree katak laiha problema. Laiha retornu ida", hatutan hosi Murade Murargy.

Sekretáriu ezekutivu CPLP nian ko'alia ba jornalista sira bainhira hakotu reuniaun Ordináriu hosi Konsellu Sientífiku ba dala XI hosi Institutu Internasional Lian Portugés nian (IILP), ne'ebé hala'o iha Cabo Verde to'o loron-kuarta.

Responsável hosi komunidade luzófonu admiti ona katak tenki hadi'a nafatin instrumentu legal sira, hodi adianta katak bainhira presiza sei halo revizaun ida ba Akordu.

"Sei halo revizaun bainhira presiza maibé la'ós tanba Akordu ne'e laiha elaborasaun di'ak. Kuandu presiza, bainhira tenki halo ajustamentu sira, sei halo iha momentu loloos no iha kontestu ne'ebé verifika katak presiza duni", nia hatete.

Debate kona-bá Akordu Ortográfiku mosu hafoin Prezidente Repúblika Portugal nian, Marcelo Rebelo de Sousa, hatete tiha, durante nia vizita iha Mosambike, iha semana liubá, katak, bainhira nasaun sira hanesan Mosambike ho Angola desidi la ratifika Akordu Ortográfiku, ne'e sei hanesan oportunidade ida hodi hanoin hikas kona-bá asuntu.

Nia hatete mós katak sidadaun Marcelo Rebelo de Sousa la uza grafia foun maibé "Prezidente Repúblika, iha dokumentu ofisial sira, tenki tuir Akordu Ortográfiku".

Akordu Ortográfiku tinan 1990 adopta tiha ona ho ritmu ne'ebé la hanesan iha Estadu sira ne'ebé halo parte iha Komunidade hosi Nasaun sira Lian Portugés nian (CPLP), Portugal ho Brazil maka iha fatin dahuluk kona-bá asuntu ne'e.

Akordu ne'e ratifika tiha ona hosi parlamentu nasional sira Brazil nian, Portugal nian, Timor-Leste nian, Guiné-Bissau nian, São Tomé & Prínsipe nian no Cabo Verde.

Iha Mosambike, norma ne'e hein ratifikasaun hosi parlamentu no iha Angola seidauk regulamenta iha nível governamental nian.

Akordu iha ona prosesu adopsaun ne'ebé hakotu iha Portugal, no hala'o ona hahú loron 13 Maiu 2015, maski iha opozisaun hosi grupu sira sosiedade sivil nian.

Iha kontestu hosi reuniaun IILP nian, Murade Murargy adianta ona katak lian portugés "hetan ona fatin", tanba knaar ne'ebé kaer hosi institutu no hosi nasaun-membru sira CPLP nian, maibé nia admiti katak tenki kontinua kumpri objetivu hosi nia internasionalizasaun.

"Atu lian portugés sai hanesan lian ida hosi sistema ONU nian, tenki iha rekursu sira. No ita nia komunidade seidauk iha kapasidade hodi bele hasoru ho despeza nesesáriu sira ba kargu ne'e. Sei lori tempu", nia hatete.

Murade Murargy, ne'ebé besik hakotu nia mandatu hafoin tinan haat manda CPLP, fó hanoin katak IILP no mós CPLP depende hosi vontade polítiku hosi Estadu-membru sira "ne'ebé tenki renova beibeik" hodi bele "konkista nia fatin".

Nia hatete mós katak problema oioin ne'ebé mosu iha nasaun sira luzófonu nian "halo fraku daudaun asaun" hosi komunidade, liuliu tanba rekursu finansieiru sira maibé nia rekuza ideia katak "laiha interese hosi Estadu-membru sira kona-bá CPLP".

Reuniaun Ordináriu hosi Konsellu Sientífiku ba dala XI hosi Institutu Internasional Lian Portugés nian (IILP), ne'ebé hahú iha loron-segunda ne'e iha sidade Praia, iha nia ajenda, aleinde aprovasaun hosi relatóriu 2015 no Planu Atividade sira no Orsamentu ba 2017, halo mós pontu situasaun kona-bá Konferénsia Internasional ba dala tolu kona-bá Futuru hosi Lian Portugés iha Sistema Mundial ne'ebé sei halo iha Timor-Leste.

Sei hanoin mós renovasaun hosi mandatu sira ba diretora ezekutivu IILP nian, Marisa Mendonça, no hosi Prezidente Konsellu Sientífiku, Raul da Silva.

Portugal reprezenta iha reuniaun ne'e hosi delegasaun ida ne'ebé lidera hosi prezidente Camões - Instituto da Cooperação e da Língua, Ana Paula Laborinho.

Sekretáriu ezekutivu CPLP nian, Murade Murargy, iha loron-segunda loraik sei hasoru malu ho primeiru-ministru Ulisses Correia no ho Prezidente Repúblika Cabo Verde nian, Jorge Carlos Fonseca.

SAPO TL ho Lusa

1 comentário:

Anónimo disse...

NE IMI NIA LIAN.....IMI NIA PROBLEMA......IMI HAKRAK DEBATE...SOBU...DESKUTI...MANTEIN...IMI MAKA HATENE.......