sábado, 18 de fevereiro de 2017

Estrada sira domina projetu boot hosi tinan rua dahuluk Governu timoroan nian

Governo timoroan ba dala haat fó sai ona katak harii ona estrada nasional, munisipal sira no urbanu sira, hamutuk kilómetru rihun resin no instala ona liña elétriku ho tensaun médiu no ki'ik hamutuk kilómetru 2.300 resin iha tinan rua dahuluk mandatu nian.

Dezde simu pose, iha loron 16 Fevereiru 2015, hadi'a mós estrada rural sira hamutuk kilómetru 100 resin, harii ona ponte ualu no sistema kontrolu ba bee-sa'e ho kilómetru 4.800, haktuir hosi informasaun ne'ebé Governu fó ba Lusa.

Informasaun sira ne'e halo parte hosi lista ba objetivu sira ne'ebé hetan ona iha área oioin intervensaun públiku nian, infraestrutura sira ba asaun sosial nian, hosi produsaun lejislativu no reforma fiskal no jurídiku, no seluk tan.

Informasaun sira hatudu ona katak konstrusaun hosi aeroportu Suai nian to'o 60% hodi kompleta no iha ona folin hamutuk dolar millaun 37,5, no projetu ne'e aumenta ona ba loron 453 tanba susar ne'ebé hasoru ho realokasaun ba rate ida.

Iha mós rejiaun Suai, harii ona bairu foun ida iha povoasaun Lohorai (uma hamutuk 73 ho folin ida dolar millaun 3,4) no t'o ona 27% hosi konstrusaun ba faze dahuluk hosi autoestrada Suai nian (Suai-Zumalai), ne'ebé iha ona folin dolar millaun 102 no ne'ebé presiza mós halo mudansa ba rate sira.

Iha área infraestrutura sira nian, Governu fó sai ona katak avansa mós iha projetu sira abastesimentu bee nian iha munisípiu sira Manatutu ho Bobonaro no iha rejiaun autónomu Oecusse, instala ona ligasaun foun bee nian hamutuk 263 iha Díli.

Harii ona pré-eskola foun sira hamutuk 15 no hadi'a ona eskola báziku hamutuk 518 no eskola sekundáriu hamutuk 30 no fahe meza ho kadeira kuaze rihun 100 iha eskola sira iha nasaun laran.

Tuir ezekutivu, infraestrutura elétriku sira fó benefísiu ba ema hamutuk 43.625 iha nasaun tomak, fahe ona kontador eletrisidade pré-pagu sira hamutuk 34.357 (to'o ba família 312.982 resin), hodi permiti ba Estadu hetan reseita liu dolar millaun 50.

Iha nível nasional, projetu infraestrutura sira hamuutuk 700 hetan ona finansiamentu total ida ho kuaze dolar millaun 505 no entrega ona ba projetu hamutuk 70 resin inklui eskola sira, sentru sira saúde nian, sistema sira bee-moos nian, kapela sira no rede sira irigasaun nian.

Governu asina mós Parseria Públiku-Privadu ida, ho Timor Port SA., hodi harii Portu Tibar nian, ne'ebé sei hahú funsiona iha 2020.

Iha área sosial, apoia ona projetu komunitáriu no relijiozu hamutuk 176 iha munisípiu 13, ho folin total ida dolar millaun 24 no ne'ebé tuir ezekutivu "kontribui ona ba dezenvolvimentu hosi atividade sosio-edukasional sira, kultura sira no ekonómiku sustentável nian ne'ebé bele hadi'a kondisaun moris hosi komunidade nian".

Governu destaka mós kriasaun hosi Unidade Auditoria Sosial nian ne'ebé avalia ona área sira edukasaun, saúde, infraestrutura báziku sira no agrikultura, hodi konsidera katak unidade ne'e sai hanesan importante iha nia relasionamentu ho sosiedade sivil.

Liuhosi Fundu Dezenvolvimentu Kapital Humanu, selu ona benefisiáriu hamutuk 4.745 ho bolsa estudu sira no benefisiáriu hamutuk 16.052 ho formasaun profisional, formasaun tékniku no seluk tan.

SAPO TL ho Lusa – Foto: Liquiça.@ António Casais

Sem comentários: