sábado, 18 de fevereiro de 2017

Eis-ministra timoroan husu afastamentu prezidente Tribunál Rekursu tanba deklarasaun

Eis-ministra timoroan kondenada iha dezembru ba tinan hitu prizaun tanba partisipasaun ekonómiku iha negósiu husu afastamentu ba  prezidente Tribunál Rekursu ba prosesu tanba halo  deklarasaun ba kazu ne’ebé sei iha faze rekursu.

Pedidu suspeisaun kontra Guilhermino da Silva, ne’ebé Lusa hetan  asesu, aprezenta semana ne’e relasiona ba deklarasaun ne’ebé prezidente hosi únika instánsia superior iha Timor-Leste halo ba  jornál timoroan ida iha loron  08 fulan- fevereiru liubá.

Iha testu ne’e defeza nota katak bainhira  sei halo hela rekursu, juiz "labele hatete katak  argida ne’e  korrupta ne’ebé nia konkorda ho desizaun kondenatória Tribunal hosi primeira instánsia  liliu ba pena todan ne’ebé aplika ba nia.

Kestiona kona-ba faktu juiz foti ona pozisaun públiku, " nia afirma katak  laeziste fundamentu ba pedidu ne’e “, relasiona ho  rekursu desizaun indeferimentu pedidu delegasaun nian ho prosedimentu penál  ba autoridade portugeza, ne’ebé sei  halo hela apresiasaun.
Deklarasaun ne’e, tuir defeza, hatudu katak juiz "viola dever  barak  ne’ebé iha  ligasaun, prinsípiu báziku Estadu direitu demokrátiku no direitu fundamentál oioin argida nian no rekorrente Emília Pires", nia refere.

Defeza ne’e konsidera katak juiz "viola ho forma evidente prinsípiu presunsaun ho inosénsia" no ninia deklarasaun hanesan " violasaun ida gravé liu ba dever (...)  hodi hala’o ninia funsaun ho onestidade, isensaun, imparsialidade no dignidade (...), atu  trata ho urbanidade no respeitu interveniente  prosessu ne’e no (...) labele manifesta, liuhosi kualkér meiu, opiniaun kona-ba  prosesu pendente iha julgamentu ka desizaun ka emite juízu kona-ba despaxu, pareser, votu ka sentensa hosi órgaun judisiál".

Defeza ne’e husu atu Guilhermino da Silva " hetan  impedidu atu integra ba koletivu ne’ebé apresia resursu sira" maibé konsidera katak ninia afastamentu " sei lasufisiente atu assegura julgamentu ida independente no imparsiál karik ninia pré-juízu nokonvisaun públika, inevitavelmente, influensia no influensia membru seluk Tribunál nian".

Ho ida ne’e  defeza " sei husu ba Konsellu Superior Magistratura no entidade seluk ho kompeténsia iha setór Justisa atu bele foti medida adekuadu  hodi  garante julgamentu ida  justu no  imparsiál".

Iha  artigu hosi jornal Timor Post, Guilhermino da Silva halo  komentáriu barak kona-ba kazu ne’e no refere kestaun hanesan auzénsia Emília Pires hosi Timor-Leste, debate kona-ba ninia dupla nasionál (timoroan no portugeza)  no desizaun hosi  Tribunál Distritál Díli, ne’ebé  kondena Emília Pires batinan hitu prizaun no eis-vise-ministra Saúde, Madalena Hanjam, ba tinan haat prizaun.

"Ema sira ameasa, maibé ne’e normal, molok ema hirak ne’e kontra tribunál tanba  defende ema  korruptu iha governu nia-laran, maibé realidade hatudu katak sempre kondena hanesan, tanba ne’e maka iha loron  20 fulan- dezembru Tribunal Díli fó sai ona ninia desizaun katak  Emília Pires tenki  kastigu ba tinan hitu no  Madalena Hanjam hetan kastigu ba tinan haat, ne’e loos ona" hatete  Guilhermino, sita iha jornal.

Jornal ne’e moos sita deklarasau ida juiz nian ne’ebé konsidera katak  pedidu transferénsia Emília Pires hosi  prosesu ba Portugál ( iha faze rekursu) "laiha baze tanba entre nasaun Estadu rau laeziste akordu ruma ne’ebé koalia kona-ba assuntu ne’e".

"Tanba ne’e  Prezidente Tribunál Rekursu fiar katak, hakarak ka la’e, di’ak liu argida mai responde iha ne’e tanba laiha tan dalan seluk ", konklui artigu ne’e.

Defeza Emília Pires afirma katak juiz " halo konsiderasaun oioin ne’ebé hatudu ninia pozisaun kona-ba  kestaun ho relevánsia máxima, ne’ebé submetidu ona ba  apresiasaun hosi  tribunal maka prezide, maibé seidauk julga".

Konsiderasaun hirak ne’e " nota katak  Méritu Juiz Prezidente Tribunal Rekursu antipatiza ho pozisaun argida no reorrente Emília Pires ne’ebé laiha poder atu anunsi ba publiku".

Iha  testu ne’ebé haruka ba tribunál ekuipa hosi advogadu Emília Pires, eskritóriu portugés Quatrecasas, konsidera grave tebes tanba juiz  halo  deklarasaun kona-ba prosesu ruma bainhira "seidauk verifika loloos rekursu oioin no resposta ba rekursu ne’eb’e hato’o hosi interveniente prosessuál oioin.

Rekorda katak ninia prosesu -  ne’ebé moos kondena ba eis-vise-ministra Saúde, Madalena Hanjam - pendente hela ho rekursu tolu, rua hosi  defeza ( ne’ebé husu absolvisaun) no ida hosi  Ministériu Públiku ne’ebé husu atu  hasa’e tan pena.

Sira ne’e sei  pendent hotu "desizaun interlocutor  barak maka  afeta maka’as ba  direitu argida nian, entre sira maka desizaun indeferimentu pedidu delegasaun ba prosedimentu penál iha autoridade portugeza no desizaun substituisaun ba medida koasaun ho proibisaun ho tau  ba estranjeiru sein autorizasaun hosi  prizaun preventivu".

Kazu Emília Pires hamosu  polémika iha  setór judisiál nomós polítiku  ho eis-ministra no ninia antigu xefe, Xanana Gusmão, liuhosi karta aberta ne’ebé hatudu lima irregularidade oioin no problema sira iha setár justisa.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: