quarta-feira, 5 de abril de 2017

Deskonfia Ayam Potong “Formalin”, AIFESA-MS Halo Teste

DILI (TATOLI) – Ekipa konjunta husi Ministériu Saúde (MS) no Autoridade Inspesaun no Fiskalizasaun Atividade Ekonómika, Sanitária no Alimentár I.P (AIFAESA) foti ona amostra husi ayam potong ne’ebe deskonfia ho “formalin” hodi halo halo teste ihaLaboratóriu Nasionál.

Alende foti ona amostra ayam potong nian, AIFESA mos foti amostra hanesan hosi produtu tahu no tempe ne’ebe deskonfia hotu uza formalin.

Koordenadór AIFAESA, Abilio Oliveira Serano informa, iha semana kotuk ekipa konjunta foti hahán sira ne’e tanba deskonfia kontein formalin no sei fó tempu ba MS atu halo teste, bainhira hetan rezultadu maka sei halo konferénsia imprensa ida hodi hato’o rezultadu ne’e ba públiku.

Abílio husu para teste ne’e nia rezultadu bele hetan iha semana ida para iha oportunidade hodi haree na’an manu ne’ebé ho kodisaun kontein formalin hasai tiha tanba to’o fulan ida operadór ekonómiku sira fa’an hotu ona.

“Tahu tempe ne’e halo iha Timór, konforme inspetór sira bá haree ne’e, kondisaun fatin (halo tahu no tempe) ijiene ladi’ak liu. Tanba hanesan ne’e mak bele iha dalan para taka no sira hadi’ak lai sira-nia kondisaun mak halo fali,” Abílio dehan.

Enkuantu, rezultadu sobre ayam potong ne’ebé importa husi Brazíl hein teste laboratóriu mak sei determina, bainhira di’ak sei kontinua fa’an maibé ladi’ak tenke hasai.

AIFAESA iha semana ne’e foku ba hahán hirak ne’e, nune’e iha rezultadu atu hato’o relatóriu finál ba Primeiru-Ministru.

“Ami mós hein hela embaixada Brazíl atu kontaktu ami para fó sira-nia hanoin kona-ba ne’e,” Abílio dehan. (Jornalista: Maria Auxiliadora - Editor: Gantry Meilana)

2 comentários:

DIREITU ADMINISTRATIVU KONSTITUSIONAL TIMOR-LESTE disse...

hau hanoin MS la persisa halo teste ba manu koa nee mos ema hotu hatene katak naan importasaun nee mai husi nasaun Brazil, Korea nsst. molok too mai TIMOR lori fulan hira, e too mai para iha aeropotu fulan hira maka foin hasai mai tau iha gudang hodi distribui ba too loja sira iha TIMOR laran. logika nee iha nebe, karik kompara ba karau ka pahi ruma nebe ita rasik oho iha ita nia uma, liu deit loron ida, ka rua naan nee ita han la diak ona, satan naan nebe ita menstiona iha leten. konserteza sira uja formalin (aimoruk nebe sona ba ema mate) atu labele iss. nee maka sona ba naan importasaun sira nee hodi lori too mai TIMOR faan ba ita nia komunidade sira konsume lor-loron. sera ke MS hatene katak naan sira nee uja aimoruk formalin, nusa maka sei simu bebeik naan importasaun husi nasaun seluk mai? naan ita TIMOR nian laiha ka oinsa?

Estudante agro-pecuaria, UNTL disse...

oinsa rezultadu teste ne'ebe MS halo ne'e hatudu took! ita deskonfi ktk produtu ne'e iha formalin ou lae ne'e parese que laiha tamba iha ema nia nasaun mos kuandu kompanhia sira hakiak animal sira mos iha inspecsaun husi sira nia ministerio relevante,la logika mak ayam potong nee fua 3 de'it panen tiha ona,ne'e kestaun ne'ebe kompanhia halo hodi adisiona sona hormon perangsang tubuh ne para ayam potong nee bele boot lalais hodi bele distribui ba mercado. agora, problema ne'ebe Timor hasoru mak naan sira nebe importa mai nee nia durasaun rai (lama penyimpanan)nee mak fo efeitu ba konsumidor nia saude nee, oinsa mak ministerio relevante nia desijaun se wainhira hahan neebe rai iha conserva iha container neebe iha porto nee labele ho nia durasaun tempo ida que kleur nune'e labele fo impacto ladiak ba konsumidores Timor.