quinta-feira, 18 de maio de 2017

PM: Númeru hosi eskola no alunu sira iha Timor-Leste kuaze duplika iha tinan 15 ne'e

Timor-Leste rejista ona avansu maka'as iha área edukativu ho eskola hamutuk 772 resin, aumentu ida hosi 113% iha númeru hosi dosente sira no 64% iha alunu sira iha tinan 15 ikus ne'e, kontinua ho dezafiu importante sira, hatete hosi primeiru-ministru iha loron-segunda ne'e.

Informasaun sira fó sai hosi Rui Maria de Araújo bainhira hahú Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu no hanesan balansu kona-ba saida maka hetan dezde restaurasaun independénsia nasaun nian, ne'ebé nia tinan 15 sei selebra iha loron 20 Maiu.

Rui Araújo hatete ona kata, maski iha rezultadu di'ak sira, iha dezafiu maka'as sira ho taxa reprovasaun nian no husik eskola ne'ebé aas no avaliasaun negativu sira kona-ba kapasidade linguístiku hosi alunu sira.

Estudante liu 70% iha tinan dahuluk nia rohan "la konsege le liafuan ruma hosi textu simples ida iha lian Portugés no iha lian Tétun", númeru ne'ebé tuun ba 40% iha tinan daruak, nia hatete, no refere ba lian ofisial rua nasaun nian.

"Iha de'it estudante balun hosi tinan datoluk eskolar nian bele le liafuan hamutuk 60 iha minutu ida (kuantidade ne'ebé admiti hanesan baze importante ba aprendizajen di'ak ida hosi estudante) no hatán ho di'ak ba pergunta simples sira komprensaun nian", nia hatete.

Nia hatete mós katak hanesan mós importante tebes informasaun hosi inkéritu nasional kona-ba forsa serbisu nian ne'ebé "hatudu ba 60% ba falta adekuasaun nian entre habilidade ne'ebé hetan ba serbisu no nível edukasaun hosi empregadu sira".

Entre avansu sira, primeiru-ministru fó hanoin katak iha tinan 15 ikus ne'e númeru hosi eskola sira pré-eskolar nian, báziku no sekundáriu aumenta hosi 93 ba 1.715 (liu 772), númeru hosi alunu sira aumenta ona 64% (hosi 238.639 ba 391.611) no númeru hosi dosente sira aumenta ona 113% (hosi 6.541 ba 13.948).

Relasaun hosi alunu ho profesor tuun hosi 36 ba 28 no iha de'it tinan tolu ikus ne'e taxa líkidu hosi asesu nian aumenta pontu rua hosi 13 ba 15% iha pré-eskolar no nee, hosi 26% ba 32% iha ensinu sekundáriu.

Maski hosi susar ne'ebé sei iha, Governu sira fó ona ba eskola sira konjuntu hosi meza no kadeira sira hamutuk 98.500 fahe ona manual no material didátiku sira ba nível oioin ensinu nian hamutuk rihun 957.

Iha prosesu implementasaun nian iha konversaun hosi eskola hosi ensinu sekundáriu hamutuk 21 ba ensinu tékniku vokasional, fó benefísiu ba kuaze alunu na'in 3.500, instala ona Sentru Aprendizajen no Formasaun Eskolar (CAFE) hamutuk 13, eskola sira referénsia nian ne'ebé apoia hosi Governu portugés.

Iha ensinu superior númeru hosi alunu sira aumenta hosi 23.460 iha tinan 2011 ba na'in 50.500 iha tinan 2015, no profesor sira aumenta ona hosi 948 ba 2.100 no profesor na'in 10.700 simu formasaun kontínua.

Iha momentu ida krítiku sira nian ne'ebé ema barak iha Timor-Leste konsidera investimentu ne'ebé la to'o hosi Orsamentu Estadu iha área edukativu, primeiru-ministru insisti ona katak gastu maka 7,9% hosi PIB, aas liu iha 4% hosi médiu gastu iha nasaun sira rejiaun nian, ka 3,9%.

Bainhira sura hamutuk gastu hosi Ministériu Edukasaun maibé mós finansiamentu hosi infraestrutura sira Edukasaun nian liuhosi Fundu Infraestrutura sira nian, hosi Universidade Nacional Timor Lorosa'e (UNTL) no hosi Fundu Dezenvolvimentu hosi Kapital Humanu, média maka 9,21% hosi orsamentu sira ne'ebé aprovadu dezde tinan 2015, nia hatete.

"Diminuisaun ki'ik hosi persentajen finansiamentu nian" ba área iha tinan hirak ikus ne'e akontese iha momentu ida ne'ebé nasaun tenki diresiona parte barak hosi Orsamentu ba konstrusaun hosi infraestrutura báziku sira, importante "ba asesu ba edukasaun, hodi nune'e nasaun no povu bele aumenta no dezenvolve ho dalan sustentável", nia hatete.

"Atu hetan rezultadu sira labele asosia de'it ba orsamentu rasik, maibé mós, no liuliu, ba kapasidade hodi jere, estabelese prioridade no implementa tuir akordu ho polítika sira edukasaun nian ne'ebé defini ona", nia konsidera.

Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu halo iha Díli to'o loron-kuarta.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: