quinta-feira, 18 de maio de 2017

Kongresu edukativu timoroan hakarak revizaun ba lei no valida utilidade portugés nian ba dosente sira

Timor-Leste tenki adopta polítika ida hosi uzu lian ofisial sira iha ensinu ho halo revizaun ba lei baze sira, hodi garanti katak dosente sira iha "dominíu di'ak hosi lian portugeza bainhira hanesan lian prinsipal ba intrusaun", rekomenda hosi Kongresu Edukasaun nian.

Ne'e hanesan rekomendasaun prinsipal ida entre rekomendasaun sira seluk hosi Deklarasaun Ikus hosi Kongresu Nasional Edukasaun nian ba dala tolu, ne'ebé hotu iha loron-kuarta ne'e iha Díli hafoin loron tolu nakonu ho debate ho líder polítiku sira, espesialista sira, parseiru nasional sira no internasional sira no responsável governativu sira.

Textu rekomenda "elabora no aprova Polítika ida hodi uza Lian Ofisial sira iha nível ida-idak hosi sistema ensinu nian" no atu halo revizaun ba Lei Baze sira Edukasaun nian (hosi tinan 2008), liuliu iha artigu kona-ba lian sira hosi sistema edukativu nian.

Objetivu maka harmoniza lei hosi baze sira ho Estatutu Kareira hosi Edukador sira Infánsia nian no hosi Profesor sira Ensinu Báziku no Sekundáriu nian "ne'ebé hatudu katak ema dosente tenki iha domíniu di'ak hosi lian portugeza bainhira hanesan lian prinsipal hosi instrusaun no hosi akizisaun siénsia no koñesimentu nian".

Kongresu, debate nasional boot dahuluk kona-ba edukasaun iha kuaze tinan 10 nia laran, mosu hafoin diagnóstiku detalladu ba área edukativu, ne'ebé halo dezde fulan-Setembru tinan liubá hosi ekipa timoroan sira hosi Ministériu Edukasaun.

Tuir nota deklarasaun final, hanesan hodi buka resposta konsensual sira ba dezafiu sira ne'ebé mosu iha sistema edukativu, maski hosi progresu sira, no hodi garanti edukasaun ida ho kualidade ne'ebé kontribui ba dezenvolvimentu timoroan sira nian no nasaun nian.

Textu reflete iha nesesidade hodi hetan "paktu sosial boot sira no akordu iha nível polítiku, pedagójiku no tékniku" iha área edukasaun nian, ne'ebé hanesan responsabilidade koletivu ida".

Fó hanoin mós "preokupasaun hosi maioria partisipante sira kona-ba uzu hosi lian ofisial sira, hanesan instrumentu potensiador sira hodi konkretiza edukasaun ida ho kualidade ba sidadaun tomak".

Nafatin kona-ba kestaun lian nian, deklarasaun defende estudu ida kona-ba deklarasaun hosi Sentru Aprendizajen no Formasaun Eskolar nian (CAFE) ba Postu Administrativu sira "ho objetivu hodi komplementa formasaun kontínua no akompañamentu pedagójiku hosi profesor sira nian hosi eskola sira iha rede públiku ensinu nian".

CAFE, antigu eskola sira referénsia nian, konsidera hanesan eskola di'ak sira hosi sistema públiku timoroan nian, konta ho dosente portugés sira no timoroan sira, iha ámbitu hosi programa ida ho kolaborasaun entre Portugal no Timor-Leste.

Agora daudaun iha sentru ida iha kapital munisípiu ida-idak maibé dirijente timoroan balun defende katak aumenta tan sentru sira ne'e ba nível hosi postu administrativu nian.

SAPO TL ho Lusa | Foto@ António Sampaio / EPA

Sem comentários: