terça-feira, 11 de julho de 2017

Prezidente timoroan defende revizaun ba lei forsa defeza sira nian

Iha loron-segunda ne'e, Prezidente timoroan defende ona revizaun ida ba lejislasaun kona-ba forsa sira defeza nian, hodi garanti katak adekuadu ba realidade hosi instituisaun nian, hanesan obrigasaun desmobilizasaun hosi sira ne'ebé iha liu tinan 60.

"Bainhira lei anterior sira ne'ebé la koresponde ona ba realidade ba dezenvolvimentu hosi instituisaun FDTL nian, lei sira ne'e tenki hetan revizaun", hatete hosi xefe Estadu, Francisco Guterres Lu-Olo, ba Lusa bainhira hala'o vizita dahuluk ba komando Falintil-Forsa sira Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha Díli.

"Bainhira iha lei ruma ne'ebé kona ba sira ne'ebé ho tinan 60 tenki desmobilizadu, ha'u hanoin katak asuntu ne'e tenki estuda ho di'ak hodi hametin forsa armada sira no nune'e bele dezenvolve iha futuru", nia explika.

Asuntu ne'e hanesan importante tebes tanba iha loron 06 Outubru hotu ona mandatu hpsi komandante prinsipal na'in tolu hosi F-FDTL nian, ne'ebé nia permanénsia iha kargu "aumenta ona" aleinde duké ida ne'ebé maka lei hatete no liuhosi alterasaun ida ho dekretu ba estatutu militar sira nian.


Iha kauza maka mandatu sira hosi major-jeneral Lere Anan Timur, xefe Estadu-Maior Jeneral hosi Forsa Armada sira nian, hosi brigadeiru-jeneral Filomeno da Paixão de Jesus, vizi-xefe Estadu-Maior Jeneral hosi Forsa Armada sira nian, no hosi koronel Falur Rate Laek, nu'udar xefe Estadu-Maior Forsa Armada sira nian.

Kestaun troka nian iha komando F-FDTL nian hamosu ona momentu ida tensaun maka'as nian entre Governu ho anterior Prezidente Taur Matan Ruak (ne'ebé hanesan antesesór hosi Lere nian iha komando FDTL nian), no ne'ebé maka demiti ona komandante, anunsia hafoin promosaun hosi Filomeno Paixão ba kargu no hafoin ne'e aumenta ona mandatu ba tinan tolu, hodi konfronta ho proposta ida iha sentidu ne'e hosi ezekutivu.

La'ós de'it hanesan kestaun ida lejislativu, susesaun ne'e iha relasaun ho membru sira ne'ebé tuan liu iha instituisaun reprezenta FDTL ba nia antesesór, frente armadu hosi rezisténsia ba okupasaun indonéziu, Falintil.

Saída hosi sira ne'ebé tuan liu, sira hotu hanesan veteranu hosi luta nian - Lu-Olo rasik ne'ebé ohin loron hanesan komandante supremu hosi FDTL uluk hanesan guerilleiru - implika ona tranzisaun jerasional ida ba forsa ida ne'ebé "desligadu" hosi pasadu.

Aleinde prosesu ne'ebé naturalmente tenki akontese, iha mós kestaun hosi konseitu estratéjiku foun hosi defeza natural, ne'ebé tenki traduzidu iha lejislasaun ho fortalesimentu hosi kapasidade tékniku sira no humanu sira hosi forsa ne'ebé, hanesan ezemplu, luta ho fraku hodi halo asaun iha tasi.

Bainhira Lusa husu katak karik komando tenki eleitu fila fali, Lu-Olo la hatete "sim ka la'e", remete asuntu ba konsiderasaun hosi Governu ne'ebé sei sai hosi parlamentu ne'ebé eleitu iha loron 22 Jullu oinmai.

"Maibé buat ida ne'ebé loos no ha'u tenki husik klaru. Bainhira ita introdúz elementu Falintil iha konseitu dezenvolvimentu hosi FDTL nian, prezensa ne'e sei posível hodi hametin dezenvolvimentu hosi F-FDTL nian", nia hatete.

Lere bainhira hatán ba pergunta hosi Lusa kona-ba karik nia hakarak ka la'e hodi kontinua iha kargu, nia hatete katak respeita desizaun hosi instituisaun sira Estadu nian, konsidera katak senti preparadu hodi servi nasaun bainhira iha saúde.

"Laiha ema ida maka husu mai ha'u atu hakarak ka la'e. Bainhira ha'u halo funu laiha ema ida maka husu mai ha'u katak hakarak halo funu ka la'e. Kestaun maka interese nasional. Ha'u luta ona ba kauza ida, ba independénsia. Agora ami independente ona. Ha'u nia aflisaun, preokupasaun maka estabilidade nasional. Lahó ne'e, ita ko'alia kona-ba progresu, dezenvolvimentu laiha sentidu", nia afirma.

"Buat ne'ebé maka interese mai ha'u, ho Lere ka lahó Lere, ho Taur ka lahó Taur, ho Xanana ka lahó Xanana, maka estabilidade nasional. Bainhira polítiku sira hanoin katak forma joven sira, bele hametin nasaun, Estadu, hodi garanti estabilidade, laiha problema. Ha'u, bainhira iha kondisaun saúde nian, ha'u sei serve nasaun, serve ha'u nia povu to'o ha'u laiha kbiit", nia hatutan.

Lere hatete ona katak Timor-Leste labele estraga ema joven sira ka ema katuas sira no nia fó hanoin katak, liuliu iha momentu eleisaun sira nian, ne'ebé povu iha ona juízu no haree nafatin ba líder sira la'ós ba partidu sira.

"Tinan avansadu hanesan dalan úniku ne'ebé maka ema tuir", nia hatete.

"Agora ema barak ba kampaña CNRT nian tanba iha ne'ebá iha Xanana, ema rihun resin ba kampaña Fretilin nian tanba iha Mari. Ba kampaña ida PLP nian tanba iha Taur. Iha tinan 20 oinmai ne'e sei la akontese", nia hatete.

Nia hatete katak sé maka manán "jerasaun antigu, fundador sira tenki halibur esforsu sira hotu hodi mantén dame no estabilidade no dezenvolvimentu nasaun nian".

Iha loron-segunda ne'e Lu-Olo halo vizita ba dala uluk ba kuarte-jeneral F-FDTL nian dezde nia simu pose iha loron 20 Maiu.

SAPO TL ho Lusa |  Foto@ Nuno Veiga/EPA

Sem comentários: