segunda-feira, 22 de janeiro de 2018

TL tama daudaun iha krize ekonomia no finanseiru

DILI - Situasaun Polítika ne’ebé oras ne’e la’o iha rai laran la’ós lori novidade furak ba país idepedente hanesan Timor Leste maibé lori ameasa boot ba dezenvolvimentu país nian tanba oras ne’e dau-daun nasaun foun ne’e hahú tama ona fase krize finanseiru nomós krize institusional.

Hare husi realidade katak oras ne’e dau-daun rendimentu povu sira ne’ebé halo negósiu iha merkadu rai laran hahú iha ameasa tanba rendimentu hahú menus tanba laiha sirkulasaun moeda iha rai laran. Tuir Ekonomista timoroan Manuel Tilman hateten katak situasaun polítika nia impaktu boot tebes ba finanseiru rai laran tan ne’e atu normalize problema polítika ne’ebé oras ne’e iha depende mós ba desizaun Prezidente da Repúblika rasik.

“Situasaun polítika oras ne’e nia impaktu ba finanseiru ne’e boot tanba hahú kedas husi vida parlamentu, Prezidente da Republika sei tau matan liu mak ba artigu 86 alina F iha buat 2 iha ne’eba ne’ebé bele provoka krize institusional Grave no ida mak formasaun do governu ne’ebé iha tiha ona maske VII governu bele minoria maibé governu lejítimu,” dehan Jurista Manuel Tilman ba BT nia knar fatin Pantai Kelapa kuarta feira (09/01).

La’ós de’it krize finanseiru nomós krize grave institusionál maibé se uainhira laiha Orsamentu Jerál Estadu mak sei iha mós impaktu ba povu tomak ne’ebé mak moris iha area remotas rasik tanba sirkulasaun Moeda iha rai laran sei menus no povu barak sei hasoru problema.

Tilman fiar Prezidente da repúblika sei foti disizaun ho motivu bazea ba artigu 86 alina F ho objetivu atu fasilita Orsamentu Jerál Estadu, Orsamentu Jerál laiha nasaun Idepedente hanesan Timor labele Moris, no la’ós impaktu ba polítika. Tanba Orsamentu Jerál estadu mak baze ba Dezenvolvimentu ba nasaun la’ós Timor de’it maibé kualkér nasaun laiha OJE mak nasaun labele la’o ba oin ho diak.

“Foti ezemplu país ida ne’ebé boot hanesan Amerika se laiha orsamentu Jerál nasaun nakdoko sa tan Timoroan ne’ebé mak programa governu mós laiha no hakat ba orsamentu jerál oinsá. Entaun Desolve parlamentu nasionál atu bele hetan fali maioria ida ne’ebé bele fasilita programa do governu atu bele hetan orsamentu jerál estadu ho rajaun ida ne’e Prezidente da Republika bele desolve parlamentu,” nia fo solusaun.

tan ne’e uainhira laiha dalan atu buka solusaun hodi rezolve problema ne’ebé iha mak dalan ikus elisaun antesipada hodi bele hamósu OJE hodi dezenvolve nasaun Timor Leste tanba baze ba dezenvolvimentu nomós programa governu mak OJE rasik.

“Se uainhira Prezidente foti desizaun mak sala mak sei afeita ba dezenvolvimentu ekonomia país nian tanba governu atu governa povu no parlamentu mós reprezenta povu tan ne’e kualkér disizasaun ne’ebé prezidente foti nia implikasaun ba povu nomós ba nasaun rasik, Tanba bainhira laiha orsamentu Jerál estadu no laiha programa governu mak sei kria problema hotu iha nasaun laran hanesan estabilidade sosiál hanesan Polísia no FFDTL laiha saláriu, Deputadu sira laiha vensimentu, krize finanseiru, Dezempregu nomós problema sira seluk tan,” dehan nian.

Nia mós husu ba Governu nomós Bloku koligasaun Aliansa Maioria Parlamentu atu hamutuk hodi hare ba intrese nasaun nia hodi fasilita OJE nomós bele hamósu programa governu hodi dezenvolve nasaun la’o ba oin.Haree ba situasaun VII governu ohin loron Manuel Tilman husu mós ba Primeiru Ministru DR. Mari Alkatiri atu iha diálogu ho Prezidente Partidu PLP ne’ebé ohin loron nu’udar portavós ba AMP hodi bele viaviliza programa governu nomós Orsamentu Jerál estadu hodi bele lori nasaun ne’e ba oin.

Mósu krize boot se la iha OJE

Iha parte seluk observadór ekonomia husi IOB Juviano Xavier hatete, krize finanseiru mósu hahú iha fulan Setembru to’o mai ohin loron tanba ho governu ne’ebé la’o fraku tebes no la iha orsamentu estadu atu ezekuta.

“Ita nia krize finanseiru ka krize ekonomia hahú tiha ona iha fulan Setembru to’o ohin loron tanba laiha orsamentu jerál, laiha programa governu oinsá nasaun atu ba oin ho governu ida ne’ebé fraku tebes,” dehan nia ba BT iha nia knara fatin paraia dos Cocerroos.

Nia mós hatete, iha fulan Janeiru ba oin sei mósu krize ida boot tebes se bainhira laiha orsamentu atu ejekuta “Oras ne’e daudauk ita laiha orsamentu atu halo ezekusaun iha mákina estadu nian no ita sei uza de’it orsamentu duodésimu maibé bainhira orsamentu refere ezekuta hotu maka mákina estadu sei la funsiona hotu, kompañia sira mós sei monu hotu tanba sira iha dévidas barak iha estadu” dehan nia.

Ho kestaun hirak ne’e funsionáriu públiku no traballadór sira sei hapara sira nia servisu tanba laiha orsamentu atu selu ba traballadór sira no funsionáriu sira. Nia mós sujere ba governu no PN atu haree kestaun hirak ne’e tanba fó impaktu boot ba ekonomia iha Timor-Leste.

“Sujere ba governu atu bele lori programa daruak ba PN atu bele hetan aprovasaun hodi nune’e bele kontinua ba diskusaun OJE tanba se nune’e nafatin maka sei hamósu krize ida ne’ebé bo’ot liu iha parte finansiamentu” nia salienta.

Entretantu iha parte seluk eis Prezidente Repúblika José Ramós Horta atual Ministru Estado no Konseleiru Siguransa Nasional hateten Timor-Leste investor númeru primeiru maka governu tanba ne’e se laiha orsamentu jerál estadu (OJE) ka sei demora maka sei iha impaktu ba iha finanseiru. Nia firma, Ekonomia klaru katak sei iha impaktu negativu ba tinan ida ne’e mós tanba situasaun internasionál mós sei difisil la’ós Timor-Leste de’it.

“Laiha akordu internasionál foun maibé iha akordu barak maka iha ona no sei kontinua nafatin kona-ba foun seidauk ne’e governu foun ida ne’e maka sei hahú no akordu ne’ebé la presiza PN nia aprovasaun maibé ida ne’e akordu entre governu de’it ida ne’e kontaktu halo dadauk no agora iha fulan ida ne’e laran ha’u sei ba halo diálogu ho estadu ho Uniaun Europeia tomak kona-ba kooperasaun total Timor-Leste nian ho Uniaun Europeia ne’ebé iha ona ajenda entre estadu rua ne’e kona-ba edukasaun, saúde, agrikultura, kapasitasuan no sei ko’alia mós kona ba sira nia tulun ba ita nia eleisaun antesipada.Uluk sira apoiua bebeik kada eleisaun apoia finansiamentu buat sira ne’e,” hateten Horta.

Premiadu Nobel da pás ne’e mós informa katak, Fulan neen nia laran VII governu konsege halo oan buat balun hanesan iha asaun diplomátika internasionál, hamós problema barak husi VI governu konstitusionál maske orsamentu la iha orsamentu balun duodésimu nian projeitu balun kontinua nafatin.

“Apoiu internasionál ba finansiamentu husi husi Uniaun Europeia, Australia, China, Japaun, Corea do Sul, rai hirak ne’e kontinua hatudu sira nia amizade hodi kontinua nafatin apoiu ba ida ne’e” nia informa. Nia mós deklara katak, Projeitu foun no investimentu ne’e barak no ha’u rasik simu investor lubuk ida nia opiniaun, husi Indonesia no Europa, no funsionamentu normal.

Nune’e mós tuir publikasaun ne’ebé sita hosi Timor Post Xefe bankada FRETILIN, deputadu Francisco Banco hatete agora dau-daun Timor Leste tama ona iha resesu ekonomia. “ Agora dadaun Timor Leste tama ona ba resesu ekonomia tanba povu sira ne’ebé halo atividade negosia iha area remotas sira ne’e hahú kestiona kona ba rendimentu ne’ebé sira hetan,” dehan Branco ba Jornalista sira iha uma fukun Parlamentu Kurata Feira (10/01).

Branco halo komparasaun iha tempu uluk rendimentu povu nia di’ak maibé agora ema labele sosa hodi fó impaktu ba moris família maibé ema labele sosa produtu tanba laiha orsamentu tanba orsamentu mak nudár ran ne’ebé sirkula iha ema ida nia laran.

Iha biban ne’e mós Deputadu Mericio Akara hateten atu garante makro ekonomia estabilidade polítika tenke dignu tanba ne’e governu tenke hakotu ona inseteza polítika iha rai laran atu nune’e labele afeta ba ekonomia TL tanba 90% TL depende maka’as ba osan husi fundu Minarai. Nia dehan Orsamentu Fundu Minarai atu tun ka sa’e depende ba investimentu rai laran. (BT)

Pedro/Nanu | Business Timor

Sem comentários: