quinta-feira, 1 de fevereiro de 2018

Gil da Costa Kompromete Serbí Públiku ho Onestidade

 

DILI, (TATOLI) – Prezidente Konsellu Administrasaun Radiu Televizaun Timor-Leste, Emprensa Públika (RTTL, E.P), Gil da Costa, kompromete sei serbí públiku no komunidade ho di’ak, onestidade, profesionalizmu, nomós tane interese Nasaun.

“Jura ho ha’u nia onra, obedese (halo tuir) Konstituisaun, leál ba Estadu Repúblika Demokrátika Timor-Leste bainhira prátika ha’u nia funsaun”, kompremete Gil da Costa ho naran koñesidu Naldo Rei, bainhira simu pose iha Palásiu Governu, ohin.

Hatutan iha kompromisu ne’e, dirijente nomeadu hosi Konsellu Ministru ne’e mós sei halo tuir lei no regulamentu sira ne’ebé vigór bainhira hala’o kna’ar ne’ebé atribui ho dedikasaun, responsabilidade, obrigasaun hodi konsidera interese Estadu no programa ba dezenvolvimnetu nasionál, la haree ba ba interese no membru ba grupu saida de’it.

Gil da Costa mós jura hodi rai informasaun, dadus no dokumentu sira ne’ebé konsidera hanesan konfidensiál bainhira hala’o serbisu.

Perfíl Gil da Costa ka Naldo Rei

Esperiénsia servisu profisionál liu tinan 10 ho organizasaun oioin tantu governu, organizasaun naun governmentál, mídia nasionál no internasionál sira nomós ajénsia Nasoens Unidas iha Timor.

Naldo mós hanesan hakerek nain ba livru ho tittlu Resistance, A Childhood Fighting for East-Timor (Rezisténsia, Luta hosi Labarik ba Timor-Leste) ne’ebé públika hosi University Queensland Press 2007 ho versaun lian Indonézia mak Timor Timur Sebuah Memoar.

Edukasaun

Naldo ne’ebé ema koñese ho naran seluk mak Putu ho edukasaun iha 2011-2012 remata mestradu iha área Polítika Dezenvolvimentu Internasionál iha Universidade Nasionál Seoul Korea.

Ulun boot RTTL, EP ne’e mós hasai mestradu iha Arte no Komunikasaun Internasionál iha Universidade Macquarie Sidney Austrália iha tinan 2005 – 2006. Hetan mós sertifikadu Pos-Graduadu ba área Jurnalizmu no Komunikasaun iha Universidade Queensland, Brisbane Austrália iha 2001 – 2002.

Tempu Indonézia hodi 1995 – 1997 nia estudu kona-ba Relasaun Internasionál iha Universidade Kristen Indonézia (UKI) maibé remata iha 2000 hafoin ukun-án. Partisipa mós kursu Diploma Graduasaun nian kona-ba Polítika Austrália no Rejiaun Ázia Pasifíka iha Bankstown TAFE Sidney, Austrália.

Esperénsia Servisu Relasiona ho Mídia

Hosi 2013 – 2017 nu’udar Konsultadór Relasaun Públika no Marketing iha Kámara Komérsiu no Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés).

Hosi fulan-dezembru 2006-2008 nu’udar asesór mídia iha Ministériu Solidaridade no Sosiál hosi programa GTZ-International Service. Nune’e mós iha 2006 nia laran hanesan Ofisiál ba Informasaun Públika iha esktitóriu Nasoen Unida ba Timor-Leste (UNOTIL-sigla inglés).

Asesór Mídia ba Primeiru-Ministru iha governasaun dahuluk nian iha janeiru 2004 – fevereiru 2005. Ofisiál ba mídia iha Programa Dezenvolvimentu ba Nasoen Unida (UNDP-sigla inglés) hosi abril – agustu 2003. Hosi fulan-novembru 2000 – juñu 2001 nu’udar xefe editór ba Notísia Polítika iha jornál LALENOK (jornál dahuluk Timor-Leste nian iha lian Tetun).

Hanesan mós jornalista freelance, servisu hamutuk ho jornalista rai-liur halo produsaun filme dokumentáriu hanesan Timor Sea Treaty (Tratadu Tasi Timor) no East Timor “Birth of a Nation”, 2002 (Moris Ona Nasaun Ida) ho epizódiu rua iha televizaun ABC Austrália nian.

Hosi 1997 – 1999 hanesan mós jornalista freelance ba televizaun channel 9, Austrália. Tinan 1995 – 1997 halo mós ligasaun ho jornalista rai-liur nian iha Jakarta-Indonézia liliu CNN no Reuters ho nia hodi kontribui informasaun ba públiku relasiona ho luta juventude no estudante Timor-Leste nian iha Indonézia no rai-laran hasoru rezime Soeharto.

Profisionál Seluk

Asume mós responsabilidade nu’udar jestór ba projetu UNDP nian iha área kapasitasaun ba Polísia Nasionál Timor-Leste iha fulan-juñu 2013 – dezembru 2015. Hala’o mós kna’ar nu’udar ofisiál iha asosiasaun ba governasaun no administrasaun públika hamutuk ho Misaun Nasoen Unida iha Timor-Leste (UNMIT-sigla inglés). Alende ne’e lidera mós ekipa ba projetu tranzisaun justisa hamutuk ho Ajénsia Alemaña ba Koperasaun Téknika (GTZ-sigla inglés) iha TL, hosi 2008 – 2010.

Hanesan mós tradutór ba Grupu Apoiu Sivíl (CSG-sigla inglés) iha UNMIT hosi fevereiru 2003 – dezembru 2004. Ínisiu 2003 hala’o kna’ar nu’udar tradutór ba Fundu Monetáriu Internasionál (IMF-sigla inglés) iha TL.

Ho esperénsia sira ne’e, hetan konvite lubuk sai oradór iha festivál ka konferénsia iha rai-liur hanesan setembru 2009 sai oradór iha Konferénsia Bienal Demokratizasaun Forum Mundiál ba datoluk iha Soul Korea Súl. Tinan 2009 partisipa mós festivál nu’udar hakerek nain iha Singapura nomós Ubud iha outubru 2008. Nune’e mós iha maiu 2008 tuir atividade hanesan iha Sydney no Darwin Austrália. Fulan-maiu 2004, partisipa atividade ba lideransa juveníl iha Roma, Itália.

Lian

Abilidade Naldo iha lian mak ko’alia no hakerek ho di’ak iha Tetun, Inglés, Indonézia. Fataluku hanesan lia-inan, nomós bele lé, kumpriende no ko’alia portugés.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editora: Rita Almeida

Imajen: Prezidente Administrativu RTTL, EP, Gil da Costa, bainhira lee kompromisu onra asiste hosi Primeiru-Ministru iha Palásiu Governu, ohin. Foto Antonio Goncalves

Sem comentários: