quarta-feira, 7 de fevereiro de 2018

Pratikamente Difisil Kombate Korrupsaun


DILI, (TATOLI) - Komisáriu Komisaun Anti Korrupsaun (KAK), Adérito António Pinto Tilman, rekoñese atu kombate korrupsaun iha Timor-Leste tuir loloos ne’e fasil, maibé iha prátika difisil tebes.

“Jeográfikamente husi fronteira to’o rai-ulun Lautein ne’ebá ne’e ita kuaze hanesan maluk de’it, mesak fetosá no umane entaun ita bele hatene malu, maibé intermo termu prátika difisil tanba buat ida korrupsaun ne’e ema ida, rua de’it. Sira mak tesi no futu-lia hamutuk atubele benefísia malu”, Adérito hatete iha ámbitu divulgasaun informasaun kona-bá prevensaun korrupsaun ba kargu xefia sira iha SEJT, Kaikoli, ohin.

Realidade tuir buat ne’ebé mak Aderito observa dala barak krime sira ne’ebé julga iha Tribunál, ministru barak kondena dehan halo korrupsaun, maibé sira lá hetan benefísiu ba sira-aan rasik.

Maibé sira-nia desizaun benefísia fali ba terseira pesoa, se desizaun benefísia fali ba terseira pesoa tanba sá tenke halo, depois ikus simu konsekuénsia tama kadeia.

“Entaun ha’u foti konkluzaun katak dala ruma ministru ka sekretáriu Estadu lahatene lei entaun halo desizaun benefísia terseira pesoa.”

Adérito hatutan agora ema barak komesa ta’uk ona atu asina CPV entaun haree husi aspetu kombate korrupsaun katak iha sinál pozitivu, ema komesa iha ona sentimentu ta’uk. Basa iha kódigu penál Timor-Leste laiha definisaun kona-ba korrupsaun ne’e mak saida, maibé signifika mak abuzu podér.

Kódigu penal só define de’it tipu krime ne’ebé tama iha ezersísiu Funsaun Públika nian mak bolu krime korrupsaun ilísitu, atu lísitu, krime abuzu podér, pekulatu, pekulatu de uzu no partisipasaun ekonomia, krime sira ne’e mak regula iha kódigu penál.

“Krime sira ne’e barak liu nia objetu ba funsionáriu públiku, se ida korrupsaun ativu ne’e mak bele funsionáriu públiku ou ema sé de’it.”

Nia fó hanoin tan pesamentu korrupsaun tuir peritu iha Sosiolojia no Korrupsaun, Steve Albert, katak iha buat haat mak lori ema monu ba korrupsaun; ida mak oportunidade. Oportunidade ne’e hanesan situasaun ida ne’ebé permite korrupsaun atu akontese tanba laiha kontrola internal, mall jestaun, laiha separasaun podér, serbisu aprovizionamentu nian hakarak intervene finansas nian ne’ebé la’ós iha nia kompeténsia, maibé intervene.

Iha parte seluk, Sekretáriu Estadu Juventude no Traballu (SEJT), Nívio Leite Magalhães, hatete korrupsaun bele fó benefísiu ba ita-nia aan, família, maibé la fó benefísiu ba povu no rai ida ne’e.

Tanba ne’e nia sujere hanesan servidór ba povu no Estadu, tenke tane aas interese povu no nasaun.

“Husu ba kargu xefia no diresaun sira, ita iha ona ita-nia saláriu uza mak ita-nia saláriu labele hanoin tan atu halo fali buat seluk tanba orsamentu ne’ebé Estadu aloka mai SEJT ne’e povu nian osan, uza ba benefísiu povu, liuliu sira ne’ebé kbiit-laek, maibé la’ós uza atu benefísia fali ita-nia aan, família, grupu ka partidu”, Nivio afirma.

Hodi subliña katak se lakohi lakohi loron ruma bá fali iha prizaun Bekora no Gleno, di’ak liu mak prevene korrupsaun.

Jornalista: Maria Auxiliadora | Editór: Manuel Pinto

Sem comentários: