sexta-feira, 19 de junho de 2015

Portugál no Timor-Leste, maka sira ne’ebé pasífiku liu hosi lia-ofisiál portugés - estudu


Portugál iha 11.º no Timor-Leste iha 58.º hanesan nasaun sira ne’ebé ho lia-ofisiál portugés koloka di’ak liu entre sira 162 iha lista iha Índise Globál Dame 2015, ne’ebé la klasifika Cabo Verde nein São Tomé e Príncipe. 

Estudu ne’ebé fó sai ohin no prodús hosi Institutu ba Ekonomia no Dame ho sede iha Sydney, aprezenta Islándia hanesan nasaun pasífiku liu iha mundu no Síria hanesan pior liu hosi estadu 162, ne’ebé iha 99,6% hosi populasaun mundiál.

Portugál iha entre Repúblika Checa, 10.º pasífiku liu, no Irlanda, enkuantu Timor-Leste é antesede hosi Montenegro no tuir hosi Serra Leoa.

Hosi restu nasaun sira ne’ebé ho lia-ofisiál portugés Mosambike okupa pozisaun 80.ª, tuir fali Guiné Equatorial iha 81.ª, enkuantu Angola iha fatin 88.º, Brazil iha 103.º no Guiné-Bissau iha 120.º.

Guiné-Bissau hanesan nasaun ne’ebé rejista maior melloria pontuasaun entre 162 ne’ebé iha lista, sa’e fatin 24. "Realizasaun eleisaun kredível no predominantemente pasífika iha 2014 tensaun tun no hadia seguransa", esplika estudu.

Indikadór sira ne’ebé utiliza hodi elabora lista nasaun sira nian inklui seguransa públika, violénsia polisiál, taxa omisídiu, justisa sosiál, terorizmu, partisipasaun iha konflitu, grau militarizasaun no gastu ho arma.

Brazil, Guiné Equatorial no Guiné-Bissau tama iha estudu iha lista nasaun 31 ho taxa omisídiu aas liu, ne’ebé aas liu hosi Honduras.

Ho taxa omisídiu 25,2 hosi abitante 100.000, Brazil tama iha pozisaun 12.ª, enkuantu Guiné Equatorial okupa  17.ª ho taxa 19,3 no Guiné-Bissau iha 27.ª ho taxa omisídiu 15.

Brazil integra iha lista hosi nasaun 10 ne’ebé gasta iha kontensaun violénsia, tama iha fatin 5.º ho gastu dólar rihun millaun 255 (euro rihun millaun 226). Lista ne’e lidera hosi Estados Unidos, tuir fali Xina, Rússia, Índia, Brazil, Méxiko, Alemaña, Arábia Saudita, Irake no Reinu Unidu.

Tuir Índise Globál Dame 2015, impaktu violénsia iha ekonomia globál maka dólar billaun 14,3 (euro billaun 12,6), ekivalente ho 13,4 % hosi produtu internu brutu (PIB) mundiál tinan kotuk nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: