terça-feira, 6 de outubro de 2015

Instituisaun Polisia Barak Iha Timor-Leste, Saida maka halo sira diferente?


Dili, Radio online_Temi kona-bá “polisia” iha Timor-Leste ema hanoin ba los Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL). Portantu PNTL maka loron-loron la’o iha komunidade nia leet no hare bebeik husi populasaun sira. Polisia ida seluk kuiñesidu mos iha sidade Dili maka Polisia Militar (PM) FALINTIL-Força Defesa de Timor-Leste (F-FDTL). Portantu PM mos sempre la’o bebeik iha komunidade nia leet no atua problema ruma wainhira hetan kontaktu husi populasaun sira. Nune’e, populasaun sira prefere liu kontaktu ba PM ho intervensaun ka atuasaun ne’ebé rapidu ba problema ruma kompara ho polisia seluk ka PNTL, liu-liu populasaun balu iha sidade Dili, komunikadu imprensa ne’e Radio Liberdade asesu via email husi Fundasaun Mahein.

Nune’e iha interpretasaun oin-oin kona-bá polisia. Ho hanoin ida katak polisia konseitu ida luan la refere deit ba PNTL no instituisaun seluk mos ne’ebé hala’o kna’ar polisial ho nia natureza rasik. Hanesan introdus tiha ona iha leten PNTL populasaun sira kuiñesidu tebes ho fardadu ho kilat inklui ekipamentu seluk ne’ebé harii iha tinan 2000.

Sai duvida liu-tan, tinan hirak liu ba investigador sira Komisaun Anti Korupsaun (KAK) nian treinu kilat husi PNTL. Nune’e mos Polisia Sientifika Investigasaun Kriminal (PSIK) mos mai ho nia natureza hanesan korpu superior polisia kriminal ida. Tuir lei ne’e rasik hatete elementu PSIK bele lori kilat tuir termu sira uzu nian. Serake KAK no PSIK hanesan mos polisia? Ho hanoin ida katak Timor-Leste Nasaun kiik maibe instituisaun polisia barak.

Naturalmente instituisaun polisia oin-oin ho interpretasaun oin-oin mos maibe saida maka halo sira diferente? Nune’e diferensia sira ne’e lei maka difine sira nia diferensia tuir natureza, misaun no kompetensia instituisaun nian nu’udar haktuir tiha ona iha Estatutu Organika instituisaun idak-idak nian. Nune’e PNTL hanesan forsa siguransa ida ne’ebé iha misaun atu defende legalidade demokrátiku, garante seguransa sidadaun no bens nian no proteje direitu sidadaun nian tuir termu ne’ebé estabelese iha Konstituisaun no iha Lei sira.

Enkuantu KAK nu’udar órgaun polisia kriminal espesializada, ne’ebé independente, halo intervensaun tenke tuir deit kritériu legalidade no objetividade ne’ebé lei haruka. Iha ninia kualidade nu’udar órgaun polisia kriminal nian, Komisaun atua ho diresaun husi autoridade judisiária kompetente tuir lei haruka. No kompete ba KAK atu halo prevensaun no investigasaun ba kazu korupsaun.

Nune’e PSIK hanesan korpu superiór polísia kriminál, ne’ebé organiza tuir ierarkia iha Ministru Justisa nia mahon ho autonomia administrativa, finanseira no patrimoniál. PSIK nia misaun atu fó tulun ba autoridade judisiál sira, dezenvolve no promove asaun prevensaun, detesaun no investigasaun hirak ne’ebé hola parte iha ninia kompeténsia ka hirak ne’ebé autoridade judisiál kompetente sira fó ba nia, hanesan asegura sentralizasaun nasionál ba informasaun kriminál no koordenasaun operasionál ne’e rasik no kooperasun polisiál internasionál. Partikularmente ba kazu sira kompleksu no organizadu.

Iha sorin seluk, PM konstitui unidade ida iha F-FDTL ho dependénsia direta ba Chefe Estado Maior General das Forças Armadas (CEMGFA), ho destinu atu asegura orden no disiplina interna F-FDTL nian, nune’e mós atu garante seguransa infrastrutura, materiál no pesoál militár nian. Simplesmente, PM hanesan polisia ba militar sira.

Ho ida ne’e FM rekomenda ba Parlamentu Nasional no Governu presiza kria lei ne’ebé difine kona-bá instituisaun investigasaun kriminal sira ka polisial sira ne’ebé idak-idak ho nia natureza polisia. FM rekomenda mos ba Governu presiza sosializa kna’ar instituisaun polisial sira nian ba komunidade hodi labele kria konfuzaun. Iha ne’ebé instituisaun idak-idak ho nia natureza polisial maibe diferensia iha sira nia kna’ar no kompetensia sira ne’ebé kompete ba instituisaun idak-idak. Merry.

Rádio Liberdade Dili - Maria Bibel

Sem comentários: