quarta-feira, 7 de outubro de 2015

Ekonomia timor-oan nian tenke aumenta ba 6,8% iha tinan ne’e – Banku Mundiál


Banku Mundiál prevee katak ekonomia timor-oan nian iha tinan ne’e sei sa’e 6,8%, menus désima rua hosi tinan 2014, aselera désima ida iha kada tinan to’o tinan 2017, tuir estudu semestrál kona-ba ekonomia sudeste aziátiku no pasífiku nian.

Valór hirak ne’e, detalladu iha edisaun ikus "East Asia Pacific Economic Update" nian, indika katak kresimentu iha Timor-Leste iha tinan ne’e mak persentajen pontu 2,5 aas liu média ba nasaun sira ne’ebé iha dezenvolvimentu no persentajen pontu 2,2 aas liu média ba nasaun sira ne’ebé iha dezenvolvimentu iha rejiaun.

Tinan ne’e Timor-Leste sei bele hetan kresimentu ekonómika dahaat bot liu entre nasaun 14 ne’ebé tama hela iha estudu nia laran, hafoin Papua Nova Guiné (8,7%), Xina ho Kambodja, nasaun rua ne’ebé ho previzaun kresimentu 6,9% ba tinan ne’e.

Estudu ne’e engloba mos ekonomia hosi Indonézia, Malázia, Filipina, Tailándia, Vietname, Laos, Myanmar, Mongólia, Fiji no Illa Salomaun.

Tuir previzaun hosi Banku Mundiál katak balansa komersiál timor-oan lamuda, tanba esportasaun ronda ho dolár milloens 89 no importasaun kontinua ho dolár milloens 1.300 iha tinan ne’e.

Haktuir hikas katak produsaun petrolífera hanesan atividade la’os-rezidente tanba lahalo parte hosi konta esportasaun nasaun nian.

Relasiona ho inflasaun, Banku Mundiál haktuir katak iha aumentu 4% ba iha kariña sosa nian, tuun liu 0,4% lahanesan tinan kotuk, bainhira sei bele iha aumentu ba iha sakola sosa nian, bainhira kotasaun hosi osan dolár di’ak ka bot.

Kona-ba konta públika, Banku Mundiál ko’alia kona-ba aumentu hosi 5% ba iha orsamentu Estadu tinan ne’e nian, relasiona ho tinan 2014 no “20% bot liu tetu inisiál”.

Orsamentu retifikativu kontinua gasta, “maski folin mina tuun maka’as” bainhira “kresimentu hosi Fundu Petrolífera foin maka atu tuun uitoan hosi rendimentu sustentável”.

Relatóriu haktuir kona-ba taxa ezekusaun orsamentál tinan 2014 ne’ebé di’ak (besik 90%) antesipa karik ezekusaun “kontinua di’ak nafatin” iha tinan ne’e.

Estudu ne’e rekoñese kona-ba impaktu hosi folin mina iha Timor-Leste ne’ebé tuun, bainhira setór petrolífera maka sai hanesan “importánsia sentrál ba iha reseita públika” nomós ba ekonomia nasionál, nomós ba iha “presaun” ne’ebé kontinua akontese ba iha “ekonomia dependente kiik hosi indústria estrativa kiik”.

Banku Mundiál refere ba iha “kafé nu’udar esportasaun únika hosi Timor-Leste, ne’ebé ninia produsaun fraku liu” no halo aselerasaun ba iha importasaun “tanba programa públiku ida ne’ebé buras”, no fó impaktu negativa ba balansa komersiál. 

Iha finál fulan juñu tinan ne’e, Fundu Petrolífera ho valór dolár rihun milloens 16,86, ho saldo ne’ebé aumenta iha tinan ikus ne’e “tanba antesipa hosi desaselerasaun ba iha produsaun petrolífera, folin mina ne’ebé tuun nomós nível ne’ebé aumenta beibeik ba iha orsamentu” timor-oan nian.

“Banku Sentrál mos maka kontrola rezerva estranjeira siknifikativa, ne’ebé natoon hodi kobre importasaun durante fulan barak ninia laran”, tuir relatóriu fó sai.

Mantén sustentablidade hosi fundu ba Banku Mundiál, maka sai hanesan dezafiu importante ida hosi Timor-Leste, maski gasta ona besik dubro, ne’ebé tuir lolos sei bele mantén fundu refere ba iha nivel sustentável.

Tuir ninia análize, Banku Mundiál konsidera katak “sei ladun fó risku” ba nasaun – illa pasífika nian tanba volatidade hosi merkadu finanseira globál, maski ninia pozisaun limitada, karik bele akontese.

Haktuir hikas katak Timor-Leste halo poupansa nasionál bot ba iha Fundu Petrolífera – ne’ebé investe tan ba iha merkadu finanseira internasionál – tanba ne’e maka maski investimentu ne’e iha oioin, ninia retornu bele “hetan afeta” hosi turbulénsia internasionál.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: