sexta-feira, 20 de novembro de 2015

Despartidarizasaun hosi luta no Santa Cruz maka sai nu’udar momentu xave - Ramos-Horta



Despartidarizasaun luta kontra invazór indonéziu ho masakre iha rate Santa Cruz, maka aumenta liu tan presaun ba nivel internasionál, no ida ne’e tuir eis-Prezidete José Ramos Horta hanesan momentu xave hosi luta ba libertasaun timor-oan nian.

Iha entrevista ba Lusa, relasiona ho tinan proklamasaun independénsia Timor-Leste ba dala hat-nulu (40.º), Ramos Horta haktuir hikas kona-ba difikuldade ne’ebé nia hasoru tanba laiha osan, iha tinan dahuluk bainhira nia ba Nove Iorke, maski nune’e nia hetan apoiu hosi Mosambike no Angola, no ba nia buat hotu muda hafoin nia simu tiha Nobel da Paz iha 1996.

Tuir Ramos Horta “importante duni” bainhira Xanana Gusmão foti desizaun muda desizaun uluk, hodi radikaliza Frente de Libertação do Timor-Leste Independente (Fretilin), no ka’er metin ba konseitu “frente” depois maka avansa ho despartidarizasaun Falintil nian, hodi sai nu’udar brasu armada ba rezisténsia.

"Xanana fotidesizaun bazeia ba eransa Bureau Polítiku, bainhira lidera hosi element ala marxista-leninista, no fó hatene baa mi katak iha 1983 maka Fretilin, muda-aan ba fali partidu marxista-leninista no ami ne’ebé hela iha liur, libre atu tama ka latama ba partidu refere", esplika.

"Hosi liur ha’u mesak de’it maka latama ba partidu foun ne’e. Maibé ha’u hatene katak, ema se de’it maka lidera luta ne’e, no independentemente hosi ninia ideolojia, maka ha’u sei apoia", haktuir hikas Horta.

Lakleur de’it Xanana Gusmão invalida tiha liña marxismo-leninismo nian no fila fali ba konseitu frente nasionál, despartidarizadu Falintil sira, “iha kazu ne’ebé forsa armada libertasaun, lakohi hakruuk ona ba partidu polítiku, no ba mos movimentu ruma”.

"Molok moru Berlin monu, Xanana Gusmão hili ba multipartidarismu, ba liberdade demokrátika. Ida ne’e maka desizaun bot Xanana Gusmão nian no presija hasai ninia xapéu", insisti.

Depois de tinan barak, mosu fali momentu foun ida, ho desizaun indonézia nian “ho presaun hosi de Mário Carrascalão", ne’ebé hetan nomeasaun hosi Indonézia hodi sai governadór, no hahú lori Timor-Leste ba mundu seluk.

"Hosi ne’e maka jornalista sira hahú mai no ida ne’e mos hanesan instrumentál ida. Santa Cruz hanesan impaktu ba faktu simples ida liu hosi kámara ne’ebé iha ne’e no jornalista sira maka filma no espalla ba mundu tomak. Tanba iha tan masakre seluk ne’ebé piór, iha 1975 iha loron invazaun, ema atus ba atus maka mate, purezemplu no ida ne’e ladun fó impaktu maka’as ba mundu", konsidera.

"Maibé importante ba ami maka imajen relasiona ho Santa Cruz, ne’ebé hakarak atu mundu lahaluha kona-ba ne’e. Ida ne’e fásil no akontese beibeik. Ohin loron sai hanesan notísia, masakre, trajédia, ko’alia tiha iha oras balun no depois hotu ona", tuir Horta ninia haree.

Ida ne’e hanesan dezafiu bot, bainhira iha Santa Cruz ema 250 resin maka mate, karik haluha: “ami foti vantajen hosi masakre Santa Cruz no mundu sei lahaluha kona-ba ne’e”.

Momentu hirak ne’e hotu, hateten Horta, maka halo hodi halibur timor-oan hothotu ne’ebé iha 1975 moris ho divizaun bot tanba mantén ho inkluzivu durante tinan dahuluk hosi okupasaun, liu hosi “hamate Fretilin ninia ema barak”.

"Kombatente patriota hira maka mate ona, hanesan Xavier do Amaral, sarjentu Aquiles nomós sira seluk ne’ebé di’ak. Buat barak maka akontese iha ne’e. Tanba iha rai liur ita konsege haree buat hirak ne’e, maibé la’os ema ida de’it maka mate.

Iha rai laran mosu diferensa oioin, no tenke selu hosi vida", insisti. Maski sei iha vingansa uitoan, maibé tuir Ramos Horta “timor-oan iha kbi’it bot atu haluha, fó perdaun no husik ona ba kotuk”.

"Vítima dahuluk iha 75 maka Fretilin ninia ema, estudante sira ne’ebé mate tanba hetan oho hosi element UDT [União Democrática Timorense] nian. Hafoin Fretilin asumi fali kontrolu iha Dili no halo hikas saida maka UDT halo ba Fretilin ninia ema. Durante funu sivil, ema mate, maibé labarak hanesan ida tuir mai", Horta fó hanoin hikas.

"Maski Indonézia tama ona iha Timor-Leste, ezisti purge interna, elementu ne’ebé ha’u koñese, sira membru Governuan no sira-ninia inan-aman mate ba Fretilin. Maibé laiha ema ida maka rai ódio ba Fretilin", hateten hikas.

Ramos-Horta rejeita ho argumentu hosi ema ne’ebé konsidera katak Timór, sei ho forma refén 1975 nian no esplika katak liu ona tinan barak no akontesimentu mos barak, balun trájiku liu ne’e.

"Laiha eventu bot, masakre bot hosi tempu indonézia ka 1999 (masakre ne’ebé kontinua akontese ba to’o iha konsulta populár pró-independénsia] maka determina ema ninia hahalok ba ohin loron", garante.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: