sexta-feira, 20 de novembro de 2015

Horta konsidera katak pensaun hosi veteranu sira hanesan "ezajeru" hodi minimiza asuwa'in sira


Eis-prezidente timoroan José Ramos-Horta konsidera katak polítika pensaun nian ba veteranu sira, ne'ebé aplika hosi Governu, hanesan "ezajeru" ida ne'ebé minimiza serbisu hosi ema sira ne'ebé fó ona sira nia moris ba independénsia.

"Minimiza veteranu loloos sira, sira ne'ebé iha tinan 1999 bainhira Interfet tama tuun mai Díli no ho nia istoriál luta durante tinan 24 nia laran. No ema hotu hatene sira ne'e maka sé. Sira tenki simu ita nia homenajen sira", afirma iha entrevista ida ba Lusa.

Forsa Internasionál ba Timor-Leste (Interfet) hanesan kontijente multinasionál ida hosi manutensaun dame ONU nian ne'ebé organiza no diriji hosi Austrália, tuir rezolusaun sira hosi ONU nian hodi hasoru krizi humanitáriu no seguransa nian iha Timor-Leste, entre tinan 1999 no 2000, to'o forsa sira dame ONU nian to'o.

"Atu sira bele moris, sira hetan apoiu hosi ema millaun resin ne'ebé hanesan funsionáriu sira Estadu nian, joven sira padre ho madre sira. Sira ne'e tenki koñesidu maibé nune'e maka sira hotu simu pensaun veteranu nian, halakon kontribuisaun hosi ema sira ne'ebé kombate ona ne'ebé la hatene katak sei mate ka la'e", nia hatete.

Iha entrevista ba Lusa, eis-prezidente timoroan hatete katak hanoin dahuluk maka loloos, hahú hosi konviksaun hosi líder timoroan sira nian katak 2sira ne'ebé kontribui liu ba luta, sira ne'ebé kombate iha tinan 24 nia laran, ne'ebé husik buat hotu, ne'ebé lakon família, tenki hetan rekoñesimentu no kompensa ho sasán hodi bele moris".

Nia haree katak ne'e hahú ho prosesu "rekoñesimentu ba veteranu sira" ne'ebé hafoin ne'e liu ba faze atribuisaun ba kondekorasaun sira no homanejn sira ne'ebé halo maka'as, hahú tinan 2006, "iha Díli no iha fatin seluk iha nasaun ne'e".

"Hafoin ne'e liu ba faze seluk, pensaun sira nian, Iha ne'e maka sai ezajeru liu. No nune'e minimiza kontribuisaun hosi ema sira ne'ebé kaer arma loloos. Ohin loron ami iha veteranu millaun sanulu resin", nia hatete.

"Iha ne'e maka sai hanesan sala ida polítiku nian no iha folin maka'as ba rikusoin Estadu nian", nia hatutan.

Bainhira iha tinan 2008 hahú, programa hosi pensaun ba veteranu sira hetan ona dolár millaun 425, ho aumentu progresivu ida hosi tinan ne'e ho dolár millaun 3,58 ba millaun 129 ne'ebé tenki selu iha tinan ne'e.

Iha 2016 Governu timoroan fó ona orsamentu hamutuk dolár millaun 104 ba programa ne'ebé ho fó ona benefísiu ba ema 47.078 pessoas no ema na'in 18.225 simu ona pagamentu úniku no sira seluk simu pensaun fulan-fulan.

Hosi totál ne'e iha mane besik rihun 36 no feto besik 11.280, na'in 23 benefisiáriu ho menus tinan sanulu no na'in 14 ho tinan liu 95, nune'e bele haree katak benefisiáriu sira hanesan ema sira ne'ebé iha tinan entre 35-70. Ermera sai hanesan rejiaun ida ne'ebé iha liu benefisiáriu: na'in 5.510.

Pagamentu ba pensaun mensál to'o ba ema rihun 33 resin, ho folin totál ida dolár millaun 6,6 fulan-fulan.

Iha deklarasaun foun sira ba Lusa, primeiru-ministru timoroan, Rui Maria de Araújo, konsidera katak ne'e hanesan programa ida ne'ebé "la injeta de'it osan iha ekonomia maibé mós tulun hodi fahe rikusoin balun nasaun nain ba parte sosiál ne'ebé la hanesan".

"Folin ne'e hanesan agregadu, sei injeta iha ekonomia no sei iha nia efeitu. Hanesan osan ne'ebé sirkula iha ekonomia, sei insentiva liu komérsiu tranzasaun sira nian", nia hatete.

"Maibé hein mós atu montante ne'e sei uza ba setór produtivu sira, liuliu iha nível sira ho eskala ki'ik no médiu", nia hatutan no fiar katak programa tulun veteranu sira iha knaar ativu liu iha ekonomia nasionál.

Folin dahuluk hosi pagamentu dahuluk ba benefisiáriu ida-idak haleu retroativu sira hahú hosi tinan dahuluk ne'ebé valida no hetan ona direitu ba pensaun.

Kuantia ne'ebé determina liuhosi tinan sira luta nian, hosi tinan ka grau parentesku nian, iha kazu viuvu sira nian, órfaun ka maun-alin sira no la hanesan entre dolár 230 no 575 fulan-fulan no tau hamutuk ba pagamentu úniku sira ho dolár 1.380 ba kategoria balun.

Kritériu atu bele hetan validasaun nu'udar kombatente, ka mártir ba Libertasaun Nasionál, depende hosi validasaun hosi pelumenus ema na'in neen hosi estrutura antigu hosi komando luta nian, iha nível munisipál, ho baze iha lei ida ne'ebé aprova iha tinan 2006 (no revistu ona iha 2009).

Atu hetan pensaun nu'udar kombatente, tenki iha tinan ualu dedikasaun exkluzivu ba luta, ne'ebé konsidera hanesan "tempu hosi frente armada, prizaun preventivu ka prolongadu, ezíliu no tempu iha frene klandestina bainhira determinadu hosi orden aas liu iha luta nian, la akumula ho serbisu remuneradu ka atividade estudantíl nian".

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: