quinta-feira, 12 de novembro de 2015

Indonézia sei investe milaun iha fronteira sira ho Timor-Leste no redús burokrasia


Indonézia sei investe rupia millaun 2,2 (euro millaun 150,6) iha zona fronteirisa sira ho Timor-Leste no redús burokrasia hodi fasilita asesu liuhosi rai ba enklave timoroan Oekusi.

Asep Chaerudin, hosi relasaun públika Ministériu Kordenadór Asuntu Polítiku, Jurídiku no Seguransa nian (Polhukam, iha abreviasaun indonézia), justifika ohin katak valór hosi investimentu no refere katak "fronteira sira hanesan buat ne’ebé importante tebes hodi mantein seguransa no estabilidade entre nasaun viziñu sira".

Responsável ne’e lakohi atu fronteira terrestre sira ho Timor-Leste reprezenta baze hosi preokupasaun ba autoridade indonézia sira no lembra katak "ema hotu mak moris iha fronteira hatete: 'ita sei família'".

Responsável ne’e ko’alia ba ajénsia Lusa iha vizita ministeriál ba pontu fronteirisu balun mak sei hala’o iha kuarta-feira.

Dezlokasaun ne’e lidera hosi responsável máximu Polhukam nian, Luhut Binsar Pandjaitan, no sei konta mós ho ministru sira Defeza, Ryamizard Ryacudu, Interiór, Tjahjo Kumolo, Obra Públika no Abitasaun, Basuki Hadimuljono, no Komunikasaun no Teknolojia Informasaun nina, Rudiantara.

Iha komitiva ne’e iha mós komandante ezérsitu nian, jenerál Gatot Nurmantyo, no xefe polísia nasionál nian, Badrodin Haiti, konfirma Asep Chaerudin, maibé la hatete informasaun kona-ba ajenda dezlokasaun nian no fatin sira mak atu vizita.

Vizita ne’e ho objetivu atu "hanoin estratéjia hotu" no "haree kondisaun iha terrenu", no obra balun hahú hala’o ona, nia hatete.

Portavós Polhukam nian garante mós katak "Indonézia sei hadia kestaun burokrátika", bainhira kestiona kona-ba difikuldade sira hodi tama no sai hosi enklave timoroan Oekusi, prosesu ne’ebé naruk no mínimu liu dólar 50 hodi hetan vistu.

Indonézia ignora akordu bilateral sira ho Timor-Leste ne’ebé regula tránzitu ema entre nasaun rua ne’e nune’e mós ho prinsípiu resiprosidade, tanba sidadaun indonéziu sira ne’ebé tama iha territóriu timoroan selu dólar 10 ba vistu hodi tama.

Situasaun ne’ebé benefisia emprezáriu indonéziu sira, mak bele tama no sai ho fásil hosi enklave, no tanba ne’e domina merkadu fornesimentu hotu ba Oekusi.

Asep Chaerudin defende mós, ba títulu pesoál, isensaun vistu sira entre Timor-Leste no Indonézia no realsa katak ida ne’e "importante tebes entre nasaun viziñu sira" no ohin loron, haree fali ba tinan 13 hafoin deklarasaun ba independénsia, Jakarta no Dili iha "relasaun diplomátika di’ak tebes".

Karik Timor-Leste sai hanesan membru Associação das Nações do Sudeste Asiático (ASEAN) sei fó benefísiu ba isensaun mak iha ona entre nasaun sanulu mak halo parte iha grupu.

Portavós ne’e mós afirma mós katak rezolve ona disputa kona-ba fronteira terrestre sira entre nasaun rua, maski sei iha "problema balun iha fronteira marítima", pontu ne’ebé kompli kadu liu haree ba rekursu petrolíferu gás naturál Tasi Timor nian.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: