quinta-feira, 3 de março de 2016

Timor-Leste kondekora Cosgrove, mane ida ne’ebé komanda forsa internasionál hafoin-referendu


Peter Cosgrove, atuál governadór-jerál Austrália nian no responsável iha forsa multinasionál (Interfet) ne’ebé  maka tama iha Timor-Leste iha loron 20 fulan  setembru 1999, hafoin referendu ba autodeterminasaun, iha ohin  simu maiór kondekorasaun timoroan nian.

Cosgrove, ne’ebé to’o Díli iha kuarta-feira ne’e , galardoadu ho grande colar da Ordem de Timor-Leste nian, kondekorasaun sira aas liu iha nasaun ba estranjeiru sira, hanesan foin dadauk  atribui ba  Prezidente indonéziu, Joko Widodo.

Grande colar da Ordem de Timor-Leste atribui ba xefe Estadu estrangeiru sira ne’ebé hili "hosi  nia asaun bele benefísiu komunidade, nasaun ida ka ba moos Umanidade".

Colar ne’e  entrega hosi xefe Estadu timoroan, Taur Matan Ruak, iha serimónia ne’ebé hala’o iha Palácio Presidencial, iha Díli, ne’ebé moos hala’o almosu ofisiál.

Liu ona tinan 16, iha loron 24 fulan  fevereiru 2000, Cosgrove simu hanesan erói iha Austrália, bainhira  termina ninia missaun ba komando Interfet nian , hafoin iha setembru negro ne’ebé tuir kedas ho votu históriku ba  autodeterminasaun timoroan nian.

Cosgrove sai hosi Díli entrega ba Jervis Bay, iha momentu ne’ebé sei halo  servisu hosi forsa armada australiana nian, atu konkluí mandatu Interfet ne’ebé  nian maka "estabiliza" Timor-Leste.

Rekorda katak  kilat liu tonelada  15 kontrola hosi milísia sira, iha movimentasaun ida  - dala ruma  luan liu – hahú  iha Díli to’o territóriu hotu no kria ambiente ida ne’ebé bele permite prosesu apoiu umanitáriu la’o deit iha semana tolu hafoin ne’e maka mosu violénsia pós- konsulta.

Ba ema rihun 8000 mane no feto  ne’ebé  integra iha Interfet, no espesiál liu ba komandante australianu ne’eb’e xefia, misaun ne’e hetan susesu  ho kompletu duni.

Hafoin mosu violénsia iha fulan hirak nia-laran- foti konkluzaun hanesan  drama ida ne’ebé dura iha tinan  24  - operasaun ne’e konsege duni nia objetivu prinsipál: permite reentrada ONU no ONG sira hotu, maski  situasaun seidauk la’o ho di’ak.

Balansu ne’ebé hatudu iha altura ne’ebá hamutuk insidente 13 durante operasaun Interfet, ho ema nain hitu mate - elementu milísia nain neen no polísia indonéziu ida. Entre nain 13 ne’ebé kanek, iha moos soldadu australianu nain rua.

Lamentável liu maka sei iha seluk ne’ebé mate tan – hosi moras no asidente - soldadu australianu ida no soldadu neozelandés ida.

Iha konversa ikus ho Lusa enkuantu komandante, iha tempu ne’ebá, Peter Cosgrove admite katak susesu ba nia operasaun iha Timor-Leste la’o  ho "kapa’as tebes" iha nia karreira, no hatutan tan  katak lakohi ona atu sa’e tan. Tinan rua hafoin nomeadu hanesan xefe forsa Defeza australianu.

Durante  konversa ho Lusa, tinan 16 liubá, rekorda momentu difísíl liu iha Timor-Leste, bainhira mate-isin hosi jornalista Sander Thoenes, oho hosi  polísia indonéziu sira iha 21 fulan  setembru 1999, momentu ne’ebé sente laiha ona buat ida iha  Díli atu bele halo seguransa.

"Bainhira ha’u haree nia isin komesa hanoin  kualkér ida hosi imi sira ne’e. No ida ne’e ha’u lakohi", nia hatete.

"Ha’u hakarak imi hotu komprende katak situasaun ne’e perigoza. Karik sai  hosi zona alkanse soldadu Interfet nian ida, labele garante ona imi nia seguransa", nia hatete.

Líder  timoroan, hanesan Xanana Gusmão no Ramos-Horta, no sekretáriu-Jeral ONU, Kofi Annan, elojia susesu Interfet nian, liliu papel importante Austrália nian, ne’ebé  disponibiliza soldadu barak no materiál sira.

Buat ne’ebé  jenerál konsege iha Timor-Leste maka ohin hetan rekoñesimentu.

Maski nune’e, Cosgrove hetan kritika, konsidera espesiál liu demora  Interfet  nian atu sai ba liur  Díli nian no Baukau no liliu maka atrazu atu to’o  iha enklave Oe'Cusse-Ambeno.

Iha tempu ne’ebá, hatete katak laiha ona intensau atu fila mai Timor-Leste " ho kualér papel ofisiál", maibé agora fila mai hanesan reprezentante xefe Estadu australianu, raiña Inglaterra nian, hafoin vizita funsaun oioin.

Nomeadu ba kargu ne’e iha janeiru 2014, Cosgrove halo ona  juramentu hanesan governadór-jerál Austrália nian iha loron 28 fulan marsu tinan ida ne’e.

SAPO TL ho Lusa - Foto: Presidencia da Republica de Timor-Leste

Sem comentários: