quinta-feira, 28 de abril de 2016

Eis-MNE timoroan preokupadu ho indesizaun iha forsa sira defeza no imajen esteriór nasaun nian


Eis-ministru Negósiu Estranjeiru timoroan nian hatudu nia preokupasaun iha loron-kuarta ne'e ho instabilidade no aprensaun internu ne'ebé mosu hosi indesizaun kona-bá futuru komando iha forsa sira defeza nian no impaktu hosi krizi ba nasaun nia imajen iha estranjeiru.

"Sim, ha'u preokupadu. Ha'u hein katak instituisaun sira, liuliu señór Prezidente Repúblika, Governo ho hierarkia militár bele hetan solusaun ida ba situasaun", afirma hosi José Luís Guterres iha deklarasaun sira ba Lusa.

José Luís Guterres, ne'ebé uluk hanesan ministru Negósiu Estranjeiru iha Governu konstitusional dalima - sai hosi kargu bainhira iha mudansa Governu nian iha inísiu 2015 - no hahú ne'e sai nu'udar líder hosi bankada Frente Mudansa (iha fatin rua iha Parlamentu Nasional).

"Problema iha ne'e maka nesesidade hodi ko'alia saida maka ami hakarak ba forsa armada sira ohin loron no iha futuru. Importante liu maka hetan solusaun ida ba buat sira ne'e", nia hatete.

"Indefinisaun ne'e maka kria instabilidade polítika, kria mós preokupasaun hosi parte populasaun nian. Laiha elementu ida ne'ebé maka halo parte iha hierarkia militar ka veteranu ruma, inklui Prezidente ka iha governu, hakarak atu situasaun ne'e kontinua lahó solusaun ruma", nia hatutan.

Adia nafatin hahú hosi fulan-Outubru tinan liubá, prosesu tranzisaun iha lideransa forsa sira Defeza nian (F-FDTL) seidauk laiha solusaun ida.

Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak, fó sai ona desizaun rua oinseluk, maibé seidauk hala'o formal tanba hamosu polémiku, desizaun dahuluk tanba Governu hatete katak la halo tuir sira nia proposta no desizaun daruak tanba hamosu laran-triste iha komando F-FDTL rasik no entre veteranu timoroan sira.

Iha loron 09 Fevereiru, Taur Matan Ruak fó sai ona katak demiti tiha Xefe Estadu-Maior Jeneral Forsa Armada sira nian (CEMGFA), Lere Anan Timur, hodi promove brigadeiru-jeneral Filomeno da Paixão de Jesus, ne'ebé hanesan númeru daruak, hodi troka nia fatin.

Desizaun ne'e la la'o ba oin tanba kontra proposta hosi Governu - ne'ebé defende estensaun ba mandatu hosi sira na'in rua nian - hamosu tensaun maka'as entre Prezidénsia, ezekutivu ho Parlamentu Nasional no lori mós rekursu sira (rejeitadu) hosi Governu ba Tribunal Rekursu.

Taur Matan Ruak nunka formaliza desizaun no simu ona iha fulan ne'e proposta foun hosi Governu, hodi nomeia kapitaun-tasi-no-funu Donaciano Gomes (Pedro Klamar Fuik) nu'udar CEMGFA no koronel Calisto dos Santos (Coliati) nu'udar visi-CEMGFA ne'ebé aseita ona no fó sai ona.

Maibé liutiha loron 11 hafoin anúnsiu ne'e kontinua laiha implementasaun no asuntu ne'e seidauk iha solusaun hafoin reuniaun iha semana ne'e hosi Konsellu Superior Defeza no Seguransa nian.

Iha enkontru ne'e Lere Anan Timur entrega ona ba Taur Matan petisaun ida hodi veteranu timoroan sira nia naran hodi defende diálogu ida boot liu kona-bá asuntu oioin relasionadu ho veteranu sira.

José Luís Guterres hein katak petisaun ne'e bele tulun ba debate nasional boot ida kona-bá futuru hosi forsa sira defeza nian, knaar hosi veteranu sira iha profisionalizasaun hosi forsa sira no iha prosesu hosi konstrusaun Estadu rasik.

"Durante tinan hirak ne'e nia laran komandante sira ne'e sai hanesan ai-riin hosi rezisténsia. Sira fó moris tomak ho profisionalizmu ba nasaun, agora labele husik sira", nia afirma ona.

Eis-xefe diplomasia timoroan nian admiti katak situasaun ne'e bele estraga imajen nasaun nian iha estranjeiru.

"Loos duni no ha'u lamenta atu ne'e akontese. Iha solusaun sira ne'ebé la'ós susar. Hanesan kestaun diálogu atu bele hetan solusaun sira ba problema oioin", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: