sábado, 16 de abril de 2016

Timor-oan sira sente seguru liu, maibé metade hosi sira ne’e sei iha preokupasaun


Timor-oan sira, oras ne’e daudaun sente seguru liu, lahanesan ho tempu uluk, maibé metade hosi sira ne’e maka sei preokupa ho seguransa nomós inkapasidade polísia nian hodi rezolve “problema sistématiku” hanesan violénsia doméstika, tuir relatóriu ne’ebé fó sai ohin. 

Sondagem de Perceções de Policiamento Comunitário iha Timor-Leste tinan 2015, hosi Asia Foundation, analiza sentimentu hosi seguransa iha Timor-Leste nomós ninia evolusaun durante tinan hirak ikus ne’e, hodi buka hatene sidadaun ninia haree relasiona ho saida maka polísia sira halo. 

“Desde 2008, iha ona aumentu siknifikativa ba iha protesaun nomós seguransa. Maski sei ho tendénsia pozitiva, maibé populasaun kontinua preokupa ho parte seguransa nian”, tuir estudu fó sai.

Analize ne’e hatudu katak, foin maka mosu sentimentu konfiansa ne’ebé bot, bainhira implementa polítika ne’ebé envolve polísia ba iha komunidade sira-leet ho desentralizasaun ne’ebé maka’as.

Maski nune’e, estudu hatutan tan katak “sei kontinua iha dezikilibriu entre nivel violénsia doméstika ho hadau-malu rai nomós rekursu ne’ebé fó sai no rekursu hirak ne’ebé presija – umanu, sistema no orsamentu – hodi lida problema sistématiku refere ba iha teritóriu laran”.

Tanba ne’e maka tuir pontudevista individuál, ajente sira ne’e konsege adapta di’ak tebes ba rekursu umanu nomós materiál iha aldeia ne’ebé sei falta, “hodi aumenta sira-ninia nivel pofesionalismu ba sira ne’ebé buka sira-ninia serbisu no uza mekanismu kostumáriu hodi prevene no hamenus disputas”.

Estudu ne’e mos haree katak iha aumentu ba modelu íbridu, tanba polísia kopera ho autoridade tradisionál sira hodi rezolve no prevene krimi nomós disputas. 

"Bainhira ema hotu buka justisa hodi hala’i uluk ba polísia, maibé barak liu maka rezolve sira-ninia problema iha nivel komunidade, hodi envolve líder komunitária nomós polísia", tuir dokumentu fó sai. 

Estudu ne’e mos halo alerta katak maski prosesu refere halo parte ba iha vizaun estratéjia Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), maibé importante maka tenke analiza ho lolos kona-ba forma oinsa sira uza, vítima ninia direitu no akuzadu hirak ne’ebé presija hetan protesaun nomós adota prátika di’ak sira.

Asia Foundation hato’o preokupasaun balun kona-ba tipu hosi parte seguransa nian ne’ebé ema hotu hakarak, “tanba metade hosi ema sira ne’e, haktuir katak polísia iha direitu atu uza forsa hasoru suspeitu”.

"Sidadaun sira tenke hatene kona-ba obrigasaun polísia nian, atu labaku suspeitu, no tuir lei, polísia tenke fó protesaun ba sidadaun hotu", refere.

Estudu ne’e mos hatutan tan kona-ba frakeza hosi feto sira iha Timor-Leste, ne’ebé sai nu’udar vítima ba violénsia ho violasaun nomós difikuldade atu hato’o ba polísia ho ambiente seguru.

"Dadus hothotu hatudu katak feto sira maka sai hanesan vítima ba violénsia sexuál no fízika no dalabarak sira labuka ajuda hafoin hasoru kazu violénsia, tuir estudu fó sai.

“Tuir análize balun katak, bainhira feto sira husu ajuda ba polísia, dalaruma polísia sira ladun simu sira ho respeitu no ho profesionalismu. Presija halo barak no tulun vítima hosi violénsia nomós kria ambiente ne’ebé seguru, atu nune’e feto sira sei latauk atu husu tulun ba polísia”, haktuir estudu refere.

SAPO TL ho Lusa 

Sem comentários: