quinta-feira, 14 de julho de 2016

Lere: Timoroan pro Indonésia fila, tenke hare konsekuensia


DILI - Xefe Estadu Maior Jeneral FALINTIL- Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL), Maijor Jeneral Lere Anan Timur la dúvida ho timor-oan pro autonomia sira ne’ebé to’o agora sei hela iha Atambua, Kupang hakarak fila-fali mai sira nia moris fatin.

Maibé eis gerilleiru ne’e subliña, estadu tenke tetu didi’ak konsikuensia atu labele mosu problema foun ruma. Nune’e mos Lere husu ba veteranu sira atu tu’ur hamutuk atu kontribui hametin paz no dame bainhira maluk timor-oan sira ne’e hakarak fila duni mai Timor.

“Ita veteranu sira maka tenke hamutuk hodi bele rejolve problema ne’ebé maka karik sei mosu iha ita nia rai,” Lere subliña.

“Ha’u  lê  jornal refuijiadus iha sorin ne’eba rekonsilia hakarak atu fila-fali mai, sé ita nia estadu-governu simu sira fila-fali mai sein dúvida  ita infrenta problema foun,” hatutan Lere ba Jornalista iha Kuartel Jeneral, F-FDTL Fatuhada, Segunda (11/07), relasiona ho reprejentante pro autonomia sira iha semana kotuk ba hasoru Prezidente Repúblika, Taur Matan Ruak hakarak fila ona mai Timor tanba sira nia moris iha Indonézia susar tebes.

Tenke Loke Prosesu

Entretantu Diretór Asosiasaun HAK, Manuel Monteiro haktuir, durante ne’e nia parte hamutuk ho instituisaun 7 inklui Provedoria Direitus Humanus Justisa (PDHJ) hodi halo servisu haré ba asuntu lori fila timor-oan sira iha Indonézia.

Tuir nia katak, komesa hosi tinan 2009 to’o tinan 2015, konsege lori ona uma kain lubuk ida ne’ebé sai refujiadu iha RI mai Timor Leste.

“Se imi (pro-autonomia) komete krimi, imiurusanho tribunal, maibé tuir ami nia hatene família  sira fila mai, ema sira ne’e inosente, tanba kestaun polítika  iha momentu ne’eba utiliza povu sira ba sira nia interese, liu-liu Eurico Guterres ho nia grupu sira, oinsá  mak ita nia estadu atu loke matan hodi haré ba kestaun ida ne’e, ba sira ne’ebé mak komete krimi, konstituisaun RDTL hatete klaru iha artigu 160 ba krimi bo’ot sira ne’ebé akontese iha 25 abril tinan 1974 mai to’o 31 tinan 1999, ne’e konsidera krimi hasoru umanidade ka jenosidu funu nian, ne’e nia prosedimentu tenke liuhosi tribunal ida justu no tribunal ida ne’ebé mak independente, ne’ebé bele loke prosesu,” subliña Monteiro ba jornalista iha nia kna’ar fatin Farol, Tersa (12/07).

Monteiro dehan, rajaun tenke prosesa krimi grave sira, atu nune’e labele husik siklu impunidade iha Timor Leste, se la resolve krimi grave sira ne’e mak sei kotribui ba krimi sira iha rejional azia no iha mundu.

Mas krimi sira akontese iha Timor, tuir Asosiasaun HAK nia haré, ne’e konspirasaun polítika  internasional sei la ses husi Estadus Unidus Amrica nia involvimentu, la ses hosi estadu Inglatera nia involvimentu no estadu primeiru sira nia involvimentu.

Tanba estadu Indonézia  la’ós  tu’ur de’it nia atu mai halo invazaun, maibé uainhira Henrique Single halo vizita ba Indoenzia iha tinan 1975 hasoru Shoharto hodi haruka Shoharto atu halo intervensaun lalais ba Timor Leste depois funu entre block Timur no Block barat hodi taka dalan ba komunismu nia sirkulasaun iha Timor.

Tanba ne’e mak krimi sira akontese iha tinan 1974 to’o tinan 1999 tenke prosesa tuir dalan, tanba ne’e sira lista iha Kraim Unit, estadu Timor tenke seriu ko’alia  ho estadu Indoenzia atu prosesa kazu sira ne’e.

“Ita prosesa ema autor sira ne’e, la signifika katak ita prosesa prosesa estadu Indonézia , maibé ita prosesa autor ne’ebé mak inimigu Indoneiza no inimigu ba povu Timor Leste”haete Monteiro.

Maibé ema sira ne’ebé mak inosente iha Atambua, estadu tenke trata atu sir abele hetan moris ida di’ak, sera ke governu labele haruka sira fila mai, entaun oinsá  mak estadu Timor Leste bele ko’alia  ho estadu Indoneza atu dignifika ka trata sira hanesan ema sira iha Jawa no provisia Indoenzia nian sira seluk.

Tanba haré ba sira nia vida moris iha ne’eba susar tebes, sira buka dalan atu fila, maibé sira dalan la iha.

HAK sente laran taridu bainhira polítika  nain sira halo deklarasaun iha mídia de’it katak Timor oan sira iha Indonézia  odamatan nakloke sira atu fila mai, maibé odamatan nakloke ida oinsá.

“Ami halo ona relatoriu no filme hodi entrega ba estadu no husu ba Ministeriu Solidariedade Sosial (MSS) atu fo apoiu, tanba ami la iha rekursu, maibé ami buka rasik osan hodi aluga kamioneta sira hodi ba ajuda ema sira ne’e iha Indonézia,” hatete nia.

Refujiadu sira iha RI liu-liu ba povu inosente sira nia oan lakon ba edukasaun, maioria labarik barak mak fa’an sasan no sai pengemis iha dalan.

Entretantu reprejentante refujiadu Timor oan iha Repúblika  Indoenzia Mateus Maia foin lalais mai hasoru Prezidente Repúblika  Timor Leste hodi husu atu sira fila fali mai Timor Leste.

Portantu estadu Timor-Leste respondet katak, estadu sei tetu hodi define halo didi’ak kona-ba  asuntu refere hafoin refujiadu sira ne’e atu fila mai Timor Leste.(way/gus)

Timor Post

1 comentário:

Unknown disse...

Tetu no tais didiak para la bele hamosu problema foun hanesan Maun bo'ot Lere nia liafuan.

Reflete didiak maun bo'ot sira hotu tamba kanek bo'ot se iha povo nia fuan. Ukun nain sira hare ba oin lalika hare ba kotuk. Tau matan lai ba povu nebe uluk hakilar atu ukun an. Tamba sira nia hela fatin mos to'o ohin loron se uja nafatin uma du'ut, tali tahan.

Husik ita nia maluk Timor Leste nebe hela iha Atambua, no Kupang. Hela nafatin iha neba para sai história ba sira nia oan. Se sira hetan susar ka terus ruma karik iha sira nia moris, husu ba sira nia ukun na'in sira iha Indonesia.