quinta-feira, 22 de dezembro de 2016

Fretilin aumenta apoiu antes tinan eleitoral iha Timor-Leste - sondajen

Fretilin aumenta ona nia apoiu eleitoral iha Timor-Leste no halibur iha fulan-Novembru maioria hosi preferénsia sira hosi timoroan sira, tuir estudu ida ne'ebé hatudu diminuisaun hosi númeru indesizu sira no hosi eleitor sira ne'ebé laiha partidu.

Estudu, ne'ebé maka Lusa hetan asesu, hatudu katak 44% hosi ema sira ne'ebé tuir estudu deklara asosiadu ka simpatizante Fretilin nian - agora daudaun hanesan partidu boot daruak timoroan nian - liu hosi sira ne'ebé deklara preferénsia ne'e iha Outubru 2013, bainhira halo estudu anterior.

Forsa polítika ne'ebé hetan liu votasaun iha 2012, Congresso Nacional da Reconstrução Timorense (CNRT), agora mosu hanesan forsa polítika daruak, mantén nível hanesan apoiu nian iha sondajen ne'ebé halo iha 2013 ka 19%.

Sondajen ne'e halo hosi Insight Lda ho supervizaun hosi Chesapeake Beach Consulting ho hosi Institutu Republikanu Internasional (IRI) entre loron 07 no 24 Novembru no envolve entrevista hamutuk 1.200 iha munisípiu tomak 13 iha Timor-Leste.

Estudu analiza persepsaun ekonómiku sira, polítika sira no sosial sira kona-ba Timor-Leste no relasaun hosi nasaun nian ho estranjeiru, entre aspetu sira seluk no fó sai iha momentu ida ne'ebé hahú ona debate iha Timor-Leste ba eleisaun prezidensial sira no lejislativu sira iha tinan oinmai.

Bainhira indika kona-ba partidu nebe sira apoia ka sira simpatiza, 3% identifika Partidu Demokrátiku (antes 4% iha 2013) no 2% Partidu Libertasaun Povu nian (PLP), forsa polítika foun.

Zona sira ho apoiu maka'as ba CNRT maka munisípiu Díli ho Ermera, Fretilin nian maka Díli ho Baucau, PD maka Ermera no Lautem, PLP iha Baucau ho Díli no Khunto iha Bobonaro ho Ainaro.

Tuir estudu, persentajen hosi ema sira ne'ebé laiha partidu ruma tuun hosi 28 ba 15% no númeru hosi ema sira ne'ebé laiha desizaun tuun ba 13% kompara ho 2013.

Maioria hosi 81% konsidera katak vota ba partidu seluk ida no balun hatudu "konkorda maka'as" ba partidu ne'ebé sira apoia hodi halo koligasaun ho partidu seluk ida.

Bainhira hatán kona-ba tansá sai simpatizante hosi partidu ida, 27% hatete katak tanba hanesan di'ak ba nasaun, 17% tanba família iha ligasaun ba partidu ka tanba luta ho partidu no 15% tanba hanesan fundador nasaun nian.

Iha avaliasaun ba partidu boot tolu haree aumentu ida hosi sira ne'ebé iha opiniaun "favorável tebes" ba Fretilin - hosi 63% iha 2013 ba 75% iha tinan ne'e -, ho diminuisaun iha avaliasaun hanesan ba CNRT (hosi 74% ba 57%) no ba PD hosi 48% ba 26%.

PD hanesan partidu ida ne'ebé iha persentajen avaliasaun "ladún di'ak", 20%, kuaze dobru hosi CNRT (11%) no ki'ik tebes kompara ho Fretilin.

Ba metade hosi ema sira ne'ebé tuir entrevista, Fretilin hanesan partidu ne'ebé sira fiar (58%), iha liu polítika di'ak sira (55%), iha liu apoiante sira hosi reforma demokrátiku sira (54%), lideransa metin liu (56%) no iha liu empeñu hodi kombate korupsaun (56%) no ida ne'ebé iha liu líder joven sira(54%).

Konsidera mós katak aprtidu iha polítika ekonómiku ne'ebé di'ak, seguransa, edukativu no saúde, ne'ebé apoiu liu feto sira no "relijiozu liu".

Iha elementu sira hosi estudu ne'ebé iha opozisaun ho rezultadu sira hosi eleisaun 2012 nian ne'ebé maka manán hosi CNRT, ho votu 36,66%, hasoru 28,87% ne'ebé Fretilin hetan.

Estudu hatudu katak 44% hosi ema sira tuir entrevista hatete katak vota iha Fretilin kontra 29% hosi ema sira ne'ebé hatete katak vota iha CNRT.

Diferensa seluk refere iha índise hosi partisipasaun, ne'ebé iha 2012 maka 74,78% no iha estudu ne'e hatudu 86% vota ona.

Dimitar Stojkov, diretor IRI iha Timor-Leste, hatete katak hanesan normak diferensa iha númeru sira partisipasaun nian tanba, hanesan akontese iha nasaun sira seluk, iha nafatin ema sira ne'ebé la vota maibé hatete katak sira ba vota.

Kona-ba apoiu partidáriu, nia hatete katak sondajem ne'e la'ós hanesan "verifikasaun hosi eleisaun sira 2012 nian" no atu bele uza komparasaun ne'e ba estudu 2013 nian, ne'ebé "fó rezultadu hanesan tebes" ba votu sira tinan anterior nian.

Estudu tinan ne'e iha marjen ida sala nian ne'ebé la liu hosi 2,9% iha intervalu médiu no nível konfiansa ba 95%.

Hodi kompara uza ona sondajen hanesan iha 2013, maibé halo iha momentu ne'ebé la hanesan, liu tinan ida hafoin eleisaun sira, la hanesan ho agora, halo antes hosi prezidensial sira no lejislativu sira 2017 nian.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: