quinta-feira, 22 de dezembro de 2016

Otimizmu timoroan rekoñese esforsu atu kredibiliza instituisaun Estadu - ministru

Ministru Estadu Timor-Leste konsidera rekoñesimentu ida "hosi esforsu" ba kredibiliza instituisaun Estadu kona–ba sondajen ne’ebé ohin fó sai, hatudu katak  populasaun apoiu projetu sira nasaun nian no asaun hosi ninia líder sira.

Agio Pereira koa’lia ba ajénsia Lusa kona-ba rezultadu hosi  sondajen ida ne’ebé realiza hosi  Insight Lda hetan supervizaun hosi Chesapeake Beach Consulting no Instituto Republicano Internacional (organizasaun laós –governamentál ida), ne’eb’e hatudu katak  maioria timoroan  konkorda  ho projetu prinsipál Governu nian, inklui polémiku oioin, no forma oinsa gasta osan hosi fundu petrolíferu.

Maioria inkiridu sira nota " di’ak tebes" ka "di’ak" instituisaun Estadu, inklui xefe Estadu, Governu, parlamentu, forsa seguransa no tribunál.

Agio Pereira afirma katak  bainhira  IV Governu simu pose, iha 2007, " prioridade ida maka buka hetan fila fali konfiansa povu nian iha  instituisaun Estadu", prosesu ida ne’ebé  hahú hafoin krize 2006  no atentadu kontra Prezidente tempu ne’ebá José Ramos-Horta, iha 2008.

"Dezde tempu ne’ebá, prosesu unidade no estabilidade hotu sai  sustentável tebes no opiniaun nomós konfiansa ne’ebé reflete iha sondajen ne’e  reflete moos ba susesu ne’ebé  halo ona", nia konsidera.

Ministru Estadu no  Prezidénsia Konsellu Ministru rekorda katak realidade kada tinan entre 2002 to’o  2008 Timor-Leste " moris iha krize" no  dezde iha ne’ebá, durante tinan ualu ikus ne’e, " pás no estabilidade jere tuir nia dalan".

Imajen  pozitivu hirak ne’ebé inkiridu sira fó ba instituisaun sira reflete, ninia opiniaun, rekoñesimentu "katak instituisaun hirak ne’e kontribue ba ambiente pás no estabilidade, di’ak ba povu atu hala’o ninia laiha interrupsaun ba  instabilidade no tauk".

Relasiona  apoiu ba projetu boot sira, Agio Pereira haktuir katak  sai importante iha, liu duké kritika, " debate maka’as" hosi sosiedade sivil no partidu sira  no refere "konverjénsia iha polítika estratéjika entre forsa boot rua, CNRT no  Fretilin, ne’ebé iha responsável direta ba projetu hirak ne’e".

"ida ne’e moos relasiona direta ho  aspetu pozitivu seluk iha sondajen, katak apoiu fó ho  forma hanesan  Fundu Petróleo e’ebé agora uza hela. Krítika negativu sira relasiona ba megaprojetu sira mooa liga ba Fundu Petrolíferu", nia afirma.

Kestiona kona-ba dúvida ne’ebé  númeru sondajen  bele foti, Agio Pereira haktuir katak importante " buat hotu iha debate públiku" no ne’e hanesan retratu kiik ida " iha tempu presiza" ne’ebé bele evolui.

"Maibé importante mai ha’u atu ema sira iha  atitude pozitivu kona-ba futuru. Buat barak halo ona  maibé buak barak maka sei halo , nia afirma.

"Sondajen  reflete preokupasaun real povu nian, inklui skona-ba infraestrutura ne’ebé sei inplementa ne’ebé afeta direta sustentabilidade dezenvolvimentu nasionál no vida hosi kada individu no família", nia afirma.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: