quarta-feira, 21 de dezembro de 2016

Portugál hanesan nasaun ne’ebé ho imajen di’ak liu entre timoroan sira - estudu

Portugál hanesan nasaun ida ne’ebé  ho imajen di’ak liu  entre timoroan sira, ho 78% hosi inkiridu sira liuhosi  sondajen nasionál hetan opiniaun " favorável tebes", liu EUA (73%) enasaun  ASEAN - Assosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (73%).

Iha  sondajen, fó sai eskluzivu ba ajénsia Lusa, Indonézia  hamosu opiniaun " favorável liu" ho 72%  hosi inkiridu sira, Coreia do Sul 70%, Nasoins Unidas 69% no Uniaun Europeia no Austrália ho  65%.

Xina hanesan nasaun ida ne’ebé reúne avaliasaun menus pozitivu: 11% iha opiniaun "ladun favorável", 48% " favorável liu" no 30% "buat ida favorável".

Estudu  ne’e realiza hosi  Insight Lda hetan supervizaun hosi konsultora Chesapeake Beach no Institutu Republikanu Internasionál (IRI, organizasaun laós-governamentál ida) entre 07 to’o  24 novembru no envolve entrevista direta ba uma ho  mane no feto sira ne’ebé iha tinan 17 ba leten hamutuk 1.200 iha  zona rurál no urbana hotu munisípiu  13 Timor-Leste nian.

Aspetu ida ne’ebé  analiza liu iha sondajen maka relasaun ho Austrália, akontese  iha tinan hirak ikus ne’e tensaun tanba Camberra lakohi negosia ho Timor-Leste kona-ba fronteira marítima permanente.

Tanba ne’e, ne’e sai hanesan momentu otimizmu kona-ba prosesu negosiasaun, liliu hafoin ronda reuniaun konfidensiál ikus ne’ebé hala’o entre Timor-Leste no Austrália iha ámbitu Komisaun Konsiliasaun Nasoins Unidas.

Sondajen nota katak  78% antesipa katak atu  relasaun bilaterál sei sai di’ak iha tina lima oin mai, ho  6% a konsidera katak  nafatin deit  no 5% sei sai di’ak liu.

Inkéritu rona moos númeru mane no feto hanesan, ema hirak ne’ebé ho tinan 17 ba leten, ho nível formasaun oioin, ho situasaun laborál oioin no rendimentu diferente.

Estudu ne’e analiza persesaun ekonómiku, polítika no sosiál kona-ba Timor-Leste no relasaun nasaun ho estranjeiru, entre aspetu seluk, no fó sai momentu ida ne’ebé  mosu hela debate iha nasaun kona-ba  eleisaun prezidensiál no lejislativu tinan oin mai.

Análize ne’e konfirma importánsia kresimentu hosi diáspora timoroan – haruka osan  nian uma das mais importantes fontes de receita externa do país.

Iha inkiridu  81% hatete katak iha familia ho tinan  17 ba leten barak lahela iha Timor-Leste, hosi sira 42%  iha Inglaterra - kuaze sira hotu ho passaporte portugés - 24% iha Indonézia, 17% iha Koreia do Sul ( bazeia ba protokolu bilateral), 9% iha Austrália no 8% iha Portugál.

Iha ámbitu seluk, ba persentajen timoroan ne’ebé konsidera feto sira iha kapakidade boot hanesan mane sira hodi  okupa kargu governamentál aumenta ba pontu pursenntuál 13 iha tinan tolu ikus ne’e, ba 82%, no iha deit  7%  iha opiniaun kontráriu.

Opiniaun sira fahe barak liu iha kazu apoiu eleitorál, ho  47% hatete katak laiha diferensa entre mane no feto ho kualifikasaun hanesan karik  kandidata ba kargu ida.

Maioria hosi sondadu sira ( besik  50%) lakonkorda liu  ideia ne’eb’e dehan  líder polítiku sira lafó atensaun ba nesessidade feto  ka joven sira.

SAPO TL ho Lusa

Sem comentários: